Obrazovanje odraslih uslov savremenog tržišta rada

Poslodavci u Bosni i Hercegovini, naročito u oblasti tekstila, kože, auto i metalne industrije muku muče sa pronalaženjem odgovarajućih kadrova jer obrazovni sistem u našoj zemlji mlade ljude ne priprema za današnje tržište rada, te tu nastaje veliki problem.

Problem imaju i generacije koje su svoje školovanje završile 70-tih. Oni nisu zanimljivi tržištu rada, kako zbog zastarjelog obrazovnog sistema, tako i zbog starosne dobi, te ovdje veliku ulogu igra sistem obrazovanja odraslih putem dokvalifikacije i prekvalifikacije.

ŠANSA U PREKVALIFIKACIJI

Amina Muminović, jedna je od rijetkih u Bosni i Hercegovini koja je mjesec nakon završene Srednje mješovite škole u Živinicama, smjer poljoprivredni tehničar, počela raditi u tuzlanskoj fabrici Intral BH. Ovo je kaže bilo prvo njeno radno iskustvo. Prošla je obuku, program prekvalifikacije od tri mjeseca, a nakon toga primljena u radni odnos.

Danas nakon više od godinu dana rada, kaže kako je zadovoljna. Radi na liniji šivaone, a za svoje školovanje i daljnji napredak zahvalna je mentorstvu majstorice Jasne Lekić.

Direktor Intrala BH Alija Šehović kaže kako je u prekvalifikaciji kadrova vidio šansu kompanije. Stoga u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje kreću u treći projekat prekvalifikacije i zapošljavanja  radne snage.  Tokom prvog projekta u saradnji sa Zavodom i USAID-om putem neformalnog obrazovanja obučeno je 119 radnika za autoindustriju koji su nakon završenog programa dobili i zaposlenje u ovoj kompaniji.

"Intral je nastavio saradnju sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, te je u fazi implementacije drugog projekta. Na isti način putem prekvalifikacije osposobljeno je 70 radnika za tržište, odnosno za radne operacije u Intalu BH", kaže Šehović, dodajući kako sa ovim neće stati. Prekvaifikacija se nastavlja, tako da očekuju potpisivanje trećeg ugovora sa Zavodom.

Ova kompanija učinila je i korak dalje te je prekvalifikovala i štićenike "Sela mira" i omogućila istim zaposlenje u kompaniji.

"U saradnji sa Srednjom mješovitom školom iz Tuzle, Gradskom upravom i Intralom  je upisan i jedan razred obućara. Projekat je počeo i trajat će naredne tri školske godine, a učenici će praksu obavljati kod nas", pojašnjava Šehović.

Bego Gutić, premijer Tuzlanskog kantona kaže da je ovaj Kanton jedan od rijetkih koji je donio Zakon o obrazovanju odraslih koji omogućava da na jedan brži, i jednostavni način svi oni koji žele da se prekvalifikuju se prekvalifikuju i dobiju posao i diplome.

"Ono na što smo posebno ponosni jeste naš Institut za zavarivanje koji posjeduje sve potrebne certifikate koji su priznati u cijeloj Evropskoj uniji, tako da nijedan zavarivač koji se obrazovao ovdje se ne nalazi na birou. Dobio je posao u Tuzli ili inostranstvu", pojašnjava Gutić.

KORAK DALJE

Direktor Centra za obrazovanje odraslih Bijeljina, Mladen Savić u razgovoru za Akta.ba kaže kako od 2011. godine rade na obrazovanju odraslih putem prekvalifikacije. Počeli su sa nekoliko deficitarnih zanimanja, a vremenom je došlo do proširenja na različite oblasti. Danas se u okviru Centra vrši prekvalifikacija iz oblasti saobraćaja, ugostiteljstva, ekonomije, medicine, mašinstva, obrade metala... Cijeli program traje od šest do 12 mjeseci, a zašto je potrebno izdvojiti između 800 i 1.000 KM.

"Kroz centar prolaze ljudi koji nisu mogli pronaći zaposlenje u svojoj struci, te putem prekvalifikacije pronalaze svoje mjesto na tržištu rada", kaže Savić, dodajući kako postoji i zainteresovanost  za prekvalifikacijom u cilju pronalaska zaposlenja u zemljama zapadne Evrope.

Na domaćem tržištu kaže se zapošljavaju vozači motornih vozila, tehničari drumskog saobraćaja, medicinski tehničari koji su atraktivni i na inostranom tržištu pored majstora za obradu metala, bravara, varilaca, električara...

Korak dalje kada je riječ u zapošljavanju odraslih otišla je Općina Konjic. Tokom 2015. godine provedena je anketa o tržištu radne snage i planovima razvoja u narednih tri- pet godina među predstavnicima privatnog sektora kao i upitnik o neformalnom obrazovanju i potrebama za edukacijom na Birou rada Konjic.

Rezultati su pokazali da se privredni sektor suočava sa problemom nedostatka kvalifikovane radne snage što ukazuje na neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada.

Na osnovu prethodno utvrđenih potreba metaloprerađivačkog i drvnog sektora, Agencija "Prvi korak" je radila na pripremi i implementaciji projekata stručnog osposobljavanja i zapošljavanja radne snage kroz neformalno obrazovanje. Realizovan je projekat obuke i zapošljavanja kandidata za zanimanje galvanizera za potrebe preduzeća SurTec-Eurosjaj d.o.o. Konjic. Provedena su tri ovakva projekta što je rezultiralo zapošljavanjem 95 osoba u ovo preduzeće.

Projekat obuke i zapošljavanja varilaca urađen je i za potrebe preduzeća SIK d.o.o. Mostar. Po završetku projekta uposleno je 10 osoba.

Uz podršku USAID-Sida Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOLD), Federalnog zavod za zapošljavanje, Vlade HNK,Općine Konjic, preduzeća Rukotvorine d.o.o. Konjic realizovan je projekat prekvalifikacije – obuke i zapošljavanja kandidata za ručnu i mašinsku obradu drveta za potrebe preduzeća Rukotvorine. Po završetku projekta u ovom preduzeću uposleno je 15 osoba.

Osim navedenih projekata na području ove općine u Agenciji kažu kako su slični projekti koji su za cilj imali prekvalifikaciju i zapošljavanje realizovani u kompaniji Kristal-Komerc  gdje je zaposleno  25 radnika, dok je u firmi Štanceraj New Company zaposleno je 14 osoba.

"Iz oblasti turizma urađen je jedan projekat a odnosi se na obuku konobara za potrebe ugostiteljskih objekata sa područja općine Konjic. Partner projekta bio je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Radionicu je vodio Hamid Kujraković ispred centra CESPU (Centar za edukaciju kadrova u ugostiteljstvu) u sastavu Udruženja kuhara BiH. U narednom periodu očekujemo i obuku za kuhare, recepcionere, sobarice i turističke vodiče“, pojasnili su u Agenciji "Prvi korak".

CJELOŽIVOTNIM UČENJEM DO VEĆEG STUPNJA OBRAZOVANJA Sve navedeno dalje lijepu sliku, međutim istraživanje UNESCO-a je pokazalo da u Bosni i Hercegovini u godinama nakon rata broj nespismenih znatno povećan. Prema procjenama iz izvještaja, u bh. gradovima gotovo trećina ljudi je nepismen, što znači da nemaju završenu ni osnovnu školu i znaju se samo potpisati. "Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH 2,82 odsto stanovništva je nepismeno. Govorimo o elementarnoj pismenosti, koja podrazumijeva da osoba zna napisati prostu rečenicu. Kada govorimo o funkcionalnoj pismenosti, u BiH ima oko jedna trećina funkcionalno nepismenog stanovništva, a u ruralnim sredinama taj broj raste do 70 odsto. Funkcionalna pismenost podrazumijeva da osoba zna popuniti ugovor, formular, da se služi internetom, telefonom te da je aktivan tražilac posla. Kada govorimo o brojci od 2,82 odsto, samo radi poređenja, u Hrvatskoj je broj nepismenih 0,8 odsto, u Srbiji 1,96, a u Crnoj Gori 1,5 odsto, a prema UNESCO-vim podacima, u jednoj državi broj nepismenih ne može da prelazi više od 0,2 odsto", navela je Sanela Kulović, predsjednica Udruženja "Heroji svakodnevnice",dodajući kako je glavni cilj udruženja promovisanje obrazovanja odraslih, cjeloživotnog učenja i jačanje svijesti o potrebi te vrste obrazovanja. Pojašnjava kako je cilj da građanstvo uključi što više u aktivnost učenja, ali ne samo u formalno učenje. "Ne može se učiti samo formalno i nije ograničeno samo na mlađu dob, nego postoje razne neformalne edukacije i vrlo je važno napomenuti da je učenje korisno svim životnim dobima", zaključila je ona.

 

Piše: Elvira Kokor