Evropi ćemo se suprotstaviti kvalitetom

Peradarstvo je jedna od najperspektivnijih grana u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini. Na nivou Federacije proizvodi se oko 25 miliona tovnih pilića, što je otprilike 37 do 40 miliona kilograma pilećeg mesa visoke vrijednosti. U ovoj oblasti je u Federaciji zaposleno oko pet hiljada radnika i od peradarstva živi preko 50.000 stanovnika. Na državnom nivou, kako nam je kazao predsjednik Udruženja peradara FBiH Mesud Pinjo, godišnje se proizvede oko 42 miliona brojlera, što je od 65 do 70 tona kilograma pilećeg mesa, a u peradarstvu je zaposleno oko 9.000 radnika i od tog posla živi oko 70.000 stanovnika naše države.

USKLAĐIVANJE ZAKONA

Ovi podaci govore da itekako imamo kapaciteta za izvoz ovih proizvoda, a da ćemo to moći uskoro, potvrđeno je i na nedavno održanom sastanku predstavnika peradara i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića. Nakon sastanka je rečeno da je BiH ispunila sve uvjete za izvoz mesa peradi, prerađevina od tog mesa i jaja u Evropsku uniju, a to nam je potvrdio i Pinjo.

"Ostalo je samo da se usklade tri zakona za koja su na državnom nivou doneseni nacrti, a nisu još usklađeni. To su zakon o veterinarstvu, zakon o sigurnosti hrane i zakon o poljoprivredi. Inspektori FVO-a iz Dublina su prošle godine, kada su dolazili u BiH, imali primjedbe na te zakone, kao i na neke druge tehničke stvari koje smo mi otklonili. Sada smo 100 posto spremni za izvoz pilećeg mesa, samo čekamo da dođe komisija iz Dublina", kazao je Pinjo.

U planu posjeta inspekcije iz Dublina za ovu godinu su samo dvije zemlje, a to su BiH i Ruska Federacija, ali se datum njihovog dolaska još ne zna. Peradari se nadaju da će to biti u što kraćem roku kako bi što prije mogli početi i sa izvozom.

"Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, jedan od vodećih prerađivača u našoj državi pretrpio je direktnu štetu od preko 10 miliona KM, a kapaciteti u proizvodnji su nam smanjeni za preko 15 posto. Ovaj podatak govori dovoljno o hitnosti izlaska naših proizvoda van tržišta BiH", kazao je Pinjo, te dodao kako će vjerovatno samo jedna kompanija odmah dobiti zeleno svjetlo za izvoz, a ostali će nekad poslije, kada za to budu u potpunosti spremni.

VELIKO TRŽIŠTE

Kada su u pitanju zemlje regije, izvoz pilećeg mesa i prerađevina je veoma mali, on se ostvaruje nešto malo sa Srbijom, što je, kako je kazao Pinjo, čak i beznačajno u odnosu na ono što bi trebalo da ide u zemlje Evropske unije kada izvoz bude dozvoljen. Do sada se, dodao je, uvozilo oko 15 miliona kilograma pilećeg mesa i prerađevina u BiH, ali se ta količina smanjuje, pa je tako u 2016. uvezeno 30 posto manje nego godinu prije. Za četiri godine smo, kaže, platili oko 105 miliona KM za uvoz pilećeg mesa i prerađevina od piletine.

"Tržište Evropske unije jeste veliko, ali Bosna i Hercegovina ima kvalitet i Evropi se možemo suprotstaviti samo kvalitetom. Pileće meso je visoko vrijedna namirnica animalnog porijekla koja se proizvodi isključivo na biljnoj bazi. Znači, hrana koja se daje brojlerima je takvog kvaliteta i sastava da nema ništa animalno, što nije slučaj sa proizvodima iz EU", kazao je Pinjo.

U Bosni i Hercegovini, kazao je za kraj, imaju 64 farme konzumnih jaja, a godišnje se proizvede oko 380 miliona konzumnih jaja, što također pokazuje da imamo kapaciteta za izvoz i ovih proizvoda.