Niske otkupne cijene će strmoglaviti proizvodnju smilja i malina

Posljednih par godina veliki bum u BiH je doživjela proizvodnja malina i smilja. Veliki broj ljudi u ruralnim područjima, koji su bili bez posla, a imali su zemljište, okrenuli su se upravo uzgoju ovih kultura. 

Ova proizvodnja im je omogućila da žive od rada na svojoj zemlji i da solidno zarađuju.

Općine, ministarstva, kao i neke međunarodne organizacije su prepoznale važnost podrške ovoj proizvodnji pa su se uključile i u poticanje iste.

Međutim, s ovodišnjim najavljenim niskom akontativnim cijenama, pojavila se zabrinutost za budućnost ove proizvodnje koja je osiguravala veliku dodatnu vrijednost za ruralno stanovništvo, osobito ako se ima na umu da proizvođači već dosta uložili kako bi pokrenuli proizvodnju. 

Mirza Stambolić, proizvođač malina iz Sarajeva, kaže da akontativna cijena malina nikada nije bila niža.

Navodi da bio država trebala osigurati zagaratiranu otkupu cijenu malina ukoliko želi poticati ovu oblast na pravi način.

''Mislim da sa proračunom koji je namijenjen za poljoprivredu u Kantonu Sarajevo jedan dio može biti odvojen i za ovu namjenu'', navodi on za naš portal. 

Kaže da je akontativna cijena sada marka, s tim da ona nije konačna, jer se ne zna kako će otkupljivači proći na svjetskom tržištu.

Ovaj proizvođač ima nasade maline na blizu dva duluma i ukoliko se nastavi smanjenje otkupne cijene maline, kaže da planira prepoloviti proizvodnju.

Stambolić je po struci diplomirani pravnik i budući da nije mogao naći posao u toj oblasti, a želio je živjeti od svog rada, okrenuo se upravo proizvodnji malina. Kaže da mu je žao što država na pravi način ne podupire ovu proizvodnju koja ima prerspektivu na ovom području te da to pokazuje i veliki prošlogodišnji izvoz maline.

Ešref Maksumić, inženjer agronomije i potpredsjednik Mreže za ruralni razvoj BiH, za Akta.ba kaže da bi kako bi ova oblast imala perspektivu za razvoj rješenje bi bilo da nadležna ministarstva utvrde zagaratiranu minimalnu cijenu po kojoj bi se vršio otkup malina i smilja. Tako bi proizvođači i otkupljivači nakon završene sezone bili sigurni da će im eventualni gubitci biti refundirani.

Ovaj stručnjak smatra da bi najidelanije bi bilo da država u četverogodišnjem razbolju odredi koje kulture će poticati i na koji način će to raditi.

"Uzgojem maline i smilja se bavi veliki broj ljudi u ruralnim područjima i ukoliko država želi da ih zadrži morat će naći načina kako bi pomogla postojeću proizvodnju i stati iza proizvođača i otkupljivača", navodi on. 

Dodaje da su malinari imali velika ulaganja jer se radi o višegodišnjim nasadima, te da povrat investicije za ove projekte kreće od 6 pa do 15 godina. 

Podsjetimo, samo u privih devet mjeseci 2016. izvoz smrznute maline iz BiH iznosio je oko 49,9 milijuna KM

D.K.