Potencijal za osnivanje i djelovanje energetskih zadruge u BiH je veliki. Tu se prije svega misli na sektor drvne industrije ali i prehrambene i poljoprivredne.
Poznato je da je drvna industrija jedna od najznačajnijih razvojnih grana u BiH, kako u plasiranju sirovog materijala, tako i u proizvodnji finalnog proizvoda kao što je namještaj.
Najveći potencijali za energetske zadruge u ovom sektoru ogledaju se u procesuiranju drvnog otpada za daljnju upotrebu koji se nalazi u obliku drvne sječke, prerade i dobijanja peleta ili briketa. Kao vrhunac ove djelatnosti bila bi proizvodnja toplotne i električne energije za vlastite potrebe, ali i plasiranje u mrežu, te ostvarivanje dodatnih koristi od prodaje energije.
Na taj način, energetska zadruga omogućila bi svojim članovima veću konkurentnosti, razvoj novih djelatnosti, ali i ono njabitnije zapošljavanje domaće radne snage.
Osnivanje energetskih zadruga u BiH jedan je od efikasnijih načina kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora. Jedan od čestih prigovora u obnovljim izvorima jeste da prilikom realizacije velikih projekata, sama lokalna zajednica gotovo nema nikakve koristi od toga a prisutan je i veliki strah od uništenja okoliša, energetske zadruge su baš dobar primjer kako jedna zajednica može da ima veliku korist od takvih projekata.
Cilj ovakvih zadruga je promovisanje obnovljivih izvora energije u u svom vlasništvu. Na taj način se omogućava jednostavnija implementacija mjera energetske učinkovitosti usmjerena na lokalnu zajednicu, zbog toga što zadruge mogu ostvariti veću pregovaračku moć, veći trust znanja i djelovati na višoj razini nego pojedinac.
ENERGETSKE ZADRUGE U NEMILI I PRIJEDORU
Regionalni centar za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja REIC uz podršku njemačke fondacije Heinrich Böll u BiH već treću godinu implementira projekat promovisanja i razvoja energetskih zadruga – Energetske zadruge u BiH - ENZA. Osnovni cilj projekta je promocija koncepta energetskih zadruga u odabranim područjima i pomoć pri njihovom osnivanju.
Do sada su završene dvije faze projekta, ove godine realizira se treća faza u kojoj je predviđeno da se uspostavi energetska zadruga u Nemili, potvrdio je za Akta.ba, Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na grupi predmeta vezanim za obnovljive izvore energije i predsjednik Regionalnog centra za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja REIC.
"U okviru druge faze ovog projekta, koja je implementirana prošle godine, identifikovane su dvije potencijalne energetske zadruge u BiH, jedna se nalazi u Nemili a druga u Prijedoru. Energetska zadruga u Nemili kod Zenice, za koju je iskazan veći interes bi se bavila prikupljanjem drvnih ostataka i proizvodnjom drvene sječke od tih ostataka", kaže Husika.
Kroz osnivanje sabirno – logističkog centra za biomasu na nekoj lokaciji koja bi bila u neposrednoj blizini Nemile stvorili bi se dobri uslov za razvoj ove lokalne zajednice i otvaranje novih radnih mjesta.
"U ovoj lokalnoj zajednici iskazan je jak interese za osnivanjem jedne ovakve zajednice, međutim u samom organizovanju pojavio se jedan problem ili barijera za osnivanjem u kojem je JP Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobrojskog kantona d.o.o. Zavidovići kazalo da ukoliko se bude eksploatisao šumski otpad, za taj iznos će moći manje da posjeku ogrjevnog drveta, čime bi automatski njihove potrebe za ovim sortimentom u značajnoj mjeri bile smanjene", kazao je Husika.
Kao osnovna djelatnost energetske zadruge u Prijedoru, predložena je proizvodnja i korištenje energije iz biogasa, udruživanjem lokalnih farmera. Do sada je izvršena analiza isplativosti formiranja zadruge, koja bi upravljala izgradnjom i radom biogasnog postrojenja. U studiji je izvršeno lociranje farmi na osnovu čega je odabrana optimalna lokacija za postrojenje prema ukupnom broju životinja budućih zadrugara.
NEDOSTATAK POLITIČKE VOLJE
Ono što se najviše navodi kao barijera za razvoj energetskih zadruga u našoj zemlji, jeste nedostatak političke volje da podrži ovakve projekte i mogući otpor javnosti.
Energetske zadruge mogu udruživanjem većeg broja ljudi iz svih slojeva društva uticati na značajno ublažavanje ili čak eliminisanje ovih barijera. Prvi korak koji je potrebno uraditi jeste afirmacija ključnih zainteresiranih strana na području jedne lokalne zajednice te identifikacija potencijala i tehnologije koja bi bila korištena.
Husika pojašnja kako su energetske zadruge nastale u središtu kapitalizma u zemljama Zapadne Evrope.
"Na našem području ovo je jedan novi koncept biznisa koji je prepoznat od nekih kompanija, ali je potrebno još dosta rada kako bi se masama pojasnilo da ovakve vrste zadruga nemaju nikakvih sličnosti sa onima iz doba Socijalizma. Kod nas su najčešće poznate zadruge bile, a i danas su, zemljoradničke i poljoprivredne koje su okupljale mnoštvo članova sa zajedničkim ciljevima", pojašnjava Husika.
U BiH je registrovano oko 800 ovakvih zadruga, od kojih 100 aktivno djeluje, a od toga 50 posto bilježi pozitivno poslovanje svake godine, kroz projekat se nadaju da će se ovom broju pridružiti i buduće energetske zadruge.
Što se tiče regije u Hrvatskoj već sada djeluje osam energetskih zadruga. Više od polovine obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u vlasništvu je energetskih zadruga ili građana, dok se taj broj u Danskoj penje na preko 75 posto energije vjetra u vlasništvu zadruga. A upravo su ove dvije zemlje svjetski lideri po količini energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
I.M.
