Dirk Rajnerman o ekonomskoj situaciji u BiH: Finansirat ćemo koridor 5C kao regionalni projekt

Operacija nije uspjela. Pacijent se osjeća dobro - metaforično se izrazio jučer (29.03.2007.) u razgovoru za "Dnevni avaz" Dirk Rajnerman (Dirck Reinermann), direktor sarajevskog Ureda Svjetske banke (WB).

Ovakvu dijagnozu stanja u BiH objasnio je činjenicom da strukturalne reforme nisu provedene, ali je ekonomska situacija dobra, zajedno s privredom koja bilježi stalni rast od 5 do 6%.

Uvođenje PDV-a

On je pohvalio efekte uvođenja PDV-a, smanjenje stope inflacije, ali i upozorio da se na aparat vlasti troši 50 posto bruto društvenog proizvoda.

- Ostvaren je prilično mali napredak u borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti - ističe on.

Rajnerman kaže da se vlast mora restrukturirati kako bi se na nju što manje trošilo. Isto tako ocjenjuje da se mora urediti trošenje za školstvo i zdravstvo, kako bi se za uložen novac dobili bolji rezultati. Komentirajući proces privatizacije, kazao je da u području telekomunikacija bh. tržište treba biti više liberalizirano.

Upitan kako gleda na privatizaciju "Telekoma RS", on konstatira da je bolje bilo to preduzeće prodati privatnoj kompaniji, nego drugoj kompaniji koja je također u državnom vlasništvu.

- Prodaja "Telekoma RS" firmi u Srbiji, sa stanovišta konzumenata, nije neki napredak. Procedura prodaje, koliko mi znamo, bila je transparentna. No, krajnji rezultat nije zadovoljavajući, jer se prodajom Telekoma ne želi maksimalizirati prihod, već poboljšati usluga na zadovoljstvo konzumenta.

Naravno, posao koji je Vlada RS napravila je dobar. Cijena je veoma dobra. Mi bismo sugerirali da se "Telekom RS" proda privatnoj kompaniji, mada će se i ovim poslom donekle poboljšati usluge i konzument učiniti malo zadovoljnijim - ocijenio je Rajnerman.

Nova pomoć

Kada je riječ o strateškim projektima, posebno koridoru 5C, Rajnerman je kazao da će Svjetska banka podržati njegovu gradnju, ali pod jasnim uvjetima. Među najvažnijim naveo je transparentnost.

- Mi nećemo uložiti novac u nešto što nije transparentno. Isto tako, taj projekt nije ni entitetski, ali ni BiH. To je regionalni projekt za koji interes imaju i Mađarska i Hrvatska, u prvom redu. Rajnerman najavljuje da će WB u BiH u narednim godinama ulagati barem po 30 do 35 miliona USD iz sredstava IDA kredita.

- Ako se poduzmu potrebne reforme, novca će biti i više - istakao je Rajnerman.

Reforma penzionog sektora

- Svi politički lideri s kojima sam razgovarao prije izbora naveli su kao jedan od svojih prioriteta - reformu penzionog fonda. Ona nije teška. Treba napraviti par jednostavnih koraka kako bi se stanje u toj oblasti bitno poboljšalo. Između ostalog, harmonizirati način procjene penzija. U jednom entitetu to se radi na osnovu neto, a drugom bruto plaći.

Da se nas pita - rekli bismo da je postojanje dva penziona fonda u ovako maloj zemlji besmisleno. No, ne mislimo da se energija treba trošiti sada na tome, već treba poboljšavati postojeći sistem - navodi Rajnerman.