Zaprašivanje insekata - dezinsekcija u BiH i nije baš svakodnevnica kada govorimo o dezinsekcijama otvorenih površina rizičnih područja unutar države.
"Potreba za dezinsekcijom sigurno postoji, ali se ne provodi na cjelokupnom teritoriju BiH. Parcijalni radovi postoje, a i oni su bili unazad nekoliko godina u periodu elementarnih nepogoda koje su zahvatile pojedina područja. Te dezinsekcije je koordinisala i organizovala Federalna uprava civilne zaštite u saradnji sa nadležnim Zavodima za javno zdravstvo i privatnim firmama koje su ovlaštene za provođenje DDD mjera od nadležnog ministarstva", objasnili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica za Akta.ba.
Napominju da se dezinsekcije u BiH provode u skladu sa zakonskom regulativom koja reguliše pomenutu oblast i epidemiološkom situacijom.
"Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti sa svojim podzakonskim aktima jasno definiše opće i specifične mjere zaštite. Epidemiološka situacija na određenom području usmjerava koje mjere poduzeti u zaštiti stanovnistva od zaraznih bolest i vektora (prenosnika) istih. Dezinsekcija kao opća mjera definisana je zakonskom regulativom kad, gdje i kako se provodi kao preventivna ili protivepidemijska", objasnili su iz Instituta.
Ističu da organizacije trebaju provoditi preventivne mjere zaštite od zaraznih bolesti u koje spada i dezinsekcija. O načinu provođenja, njenoj dinamici propisano je pravilnikom kad, kako i gdje provoditi.
Efikasnija zaštita zdravlja
"Nadležne Službe Instituta svakodnevno primaju zahtjeve pravnih i fizičkih subjekata o pojavi i najezdi insekata, a to svakako prati i preko lokalnih HES (Higijensko-epidemiološka služba) službi i postupa po ustaljenim procedurama, pravilima struke i zakonskom regulativom. O masovnoj pojavi najezde insekata nije bilo zaprimljenih prijava, osim pojedinačnih pojava unutar objekata pravnih i fizičkih lica", dodali su iz INZ-a.
Cijene dezinsekcija se formiraju na osnovu površina/kubikaža prostora koje se tretiraju, vrste insekata i načina provođenja (aplikacije insekticida).
"Na provođenje dezinsekcija otvorenih prostora i površina svakako utiču vremenski uslovi i klimatske prilike. Izmjena toplog i vlažnog perioda pogoduje razvoju insekata i u tom periodu je idealno provoditi tretmane dezinsekcije", kazali su iz Instituta.
Poznato je da se u Republici Srpskoj svake godine vrši dezinsekcija- zaprašivanje insekata, odnosno komaraca koja se planira u toplim mjesеcima. Tome često čemu svjedoče i objave o terminima zaprašivanja, te lokacijama koje će biti obuhvaćene.
Dezinsekcija se provodi se u dva oblika i to uništavanjem larvi što je mnogo efikasnija metoda nego uništavanje odraslih komaraca. Da bi bila učinkovita, ova vrsta dezinsekcije se mora ponavljati više puta unutar jedne sezone. Tretmani se obično obavljaju u jutarnjim i večernjim terminima.
"O pojavama najezde insekata ili drugih vektora zaraznih bolesti na lokalnom nivou svakako da treba obavijestiti HES službu Doma zdravlja. O tome će biti obaviješten nadležni Zavod koji će izvršiti epidemiološko izviđanje terena monitoring procjenu rizika i u skladu sa pravilima struke i zakonskog okvira poduzeti mjere. Pojava i kretanje bolesti na određenom području su indikacije za provođenje mjera zaštite i prevencije", objasnili su iz INZ-a.
(Ne)Provođenje dezinsekcije
Činjenica je da sve javnozdravstvene i Veterinarske institucije u svojim nadležnostima prate i trebaju da prate pojave i kretanje zaraznih bolesti ljudi i životinja na području cijele države, i stim u vezi da provode mjere zakonom propisane o zaštiti od istih. Tako nešto i nije baš u stvarnosti, te obično Zavodi i javne institucije nisu dovoljno finansijski ili tehnički opremljeni da bi reagovali na pojave i uništavanje insekata.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačno-neretvanskog kantona kazali su da se ovaj Zavod nije nikada bavio "poslom" suzbijanja insekata.
"Uglavnom to rade velike privatne firme ako se ukaže potreba za istim", dodali su iz ovog Zavoda.
Medina Bićo, direktorica zavoda Javna ustanova Zavod za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona kazala je da na području BPK i grada Goražda do sada nije vršena dezinsekcija insekata sa fokusom na komarce.
"Ono što mi radimo jeste dezinsekcija žohara, mrava te drugih insekata i to u ustanovama. Do sada nije bilo potrebe za zaprašivanjem komaraca budući da se to vrši helikopterima ili mlaznim avionima. Pored toga, ukoliko bi došlo do zaprašivanja cijelog jednog područja, moralo bi se voditi računa o pčelama koje bi se uništile zaprašivanjem, a od čega stanovnici ovog kantona zarađuju", naglasila je Bićo.
Istakla je da su prije dvije godine, kada je bio problem pojave plavog jezika kod stoke čiji su prenosnici komarci, učestvovali u suzbijanju zajedno sa Veterinarskom stanicom Goražde.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanskog kantona kazali su da zbog svoje nedovoljne tehničko-tehnološke opremljenosti, uprkos stručnom kadru, nisu u mogućnosti provoditi mjere s područja masovne dezinsekcije.
"Osim toga, ovaj prostor je u svom geografskom smislu, prostor s inače jako malom pristutnošću insekata pa je i zbog toga posao dezinsekcijskih mjera sveden na minimum", poručili su iz Zavoda HBK.
Pored zaprašivanja u RS-u, u Posavskom kantonu je 2014. godine obavljeno i prvo zaprašivanje komaraca iz zraka, koje i nije bilo baš tako uspješno budući da se broj insekata nije smanjio.
Iste godine, na području Tuzle, izvršena je dezinsekcija sa zemlje u cilju sprečavanja zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja populacije komaraca u Lukavcu, Gračanici i Doboj Istoku nakon poplava, a sljedeće godine je provedena dezinsekcija sa zemlje općina Kalesije, Živinica, Lukavca, Tuzle, Gradačca i Teočaka.
Dezinsekcija nakon poplava protiv komaraca izvršena je i na prostoru Zeničko-dobojskog kantona 2015. i 2016. godine. Od tada na području Federacije nema aktuelnosti oko provođenja dezinsekcije insekata i komaraca pa su problemi zbog najezde istih i dalje prisutni, iako se tome još uvijek ne daje baš velika pažnja.
M.R.R.
