Hidroenergetske mogućnosti u BiH velike, ali nedovoljno iskorištene

Hidroenergetski potencijal široko je prepoznatljiv kao jedan od najvažnijih izvora energije s niskom emisijom staklenickih plinova. Ipak, implementacija se bori s ograničenjima i negativnim imidžom. Visoke troškove građenja i društvene i ekološke posljedice dodatno obeshrabruju nove investitore, istaknuto je danas u Sarajevu na 5. Međunarodnoj konferenciji: Hidroenergija u BiH - Male hidroelektrane, koja se održava u okviru vodećeg internacionalnog sajma i stručne konferencija RENEXPO® BiH.

Moderator Sabina Hadžiahmetović, HEIS – Institut za hidrotehniku Sarajevo je kazala kako BiH raspolaže sa značajnim hidro resursima. Prema podacima iz Strategije voda BiH hidropotencijal je 6.800 MW, od čega je iskorišteno oko 35% po kapacitetu, odnosno oko 38 % u odnosu na maksimalnu proizvodnju elekrične energije.

"Prema strateškom planu za Federaciju procijena je da je to najniža iskorištenost u Evropi. U RS-u podaci govore da su hidroenergetski potencijali značajni, te također nedovoljno iskorišteni. Bruto hidro tehnički potencijal koji pripada RS-u iznosi 10.000 GW godišnje, od čega je u postojećim hidroelektranama iskorišteno oko 3.000 GW godišnje. Najveći dio neiskorištenog potencijala u RS-u pripada planiranim hidroenergetskim objektima", kazala je Hadžiahmetović.

Dodala je kako hidro sektor jedan od najsloženijih u BiH u smislu propisa i nadležnosti na svim nivoima vlasti.

Navela je kako u ovom sektoru postoje veliki problemi, kada su u pitanju investicije u oblasti malih hidroelektrana gdje postoji nedostatak u komunikaciji i nedovoljno znanje nadležnih pri izdavanju dozvola.

 

Nenad Djukić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a govoreći o Regionalnoj strategiji za održivi razvoj hidroelektrana Zapadnog Balkana je kazao kako bi dobar dio investicija u ovaj potencijal treba da se ostvari u BiH u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana.

Kazao je kako na slivu rijeke Save ima najviše projekata koji bi se mogli dobro iskoristiti. 

O prikazu projekta MHE u fazi planiranja govorio je Ljubinko Kostić iz firme Eko-dozvola. On je kazao kako su oni uradili preko 20 projekata, a na terenu se trenutno radi šest projekata.
Pojasnio je kako prvi problem kod izgradnje malih objekata je zaštita životne sredine, stoga je potrebno najprije uraditi dobre pripreme, te uraditi racionalan pristup projektovanju MHE.

Važno je navodi i racionalno izabrati mikro lokaciju, kao i tehnička rješenja.

Amir Kazić, iz Agencije za unapređenje stranih investicija - FIPA govorio je o hidroenergetskom potencijalu Bosne i Hercegovine i razlozima zašto je dobro ulagati u energetski sektor zemlje i zbog čega on treba da bude jedan od načina privlačenja dobre ekonomije.

Naveo je kako je razloga mnogo, prije svega zbog prirodnih potencijala koje imamo, zatim zbog viškova u proizvodnji električne energije,  zbog izvoza, jer smo prvi u regionu po izvozu električne energije. 

Samira Talić iz Sektor za pripremu izgradnje hidrolektrana, Elektroprivrede BiH govorila je o Prezentaciji Hidroelektrane Una Kostela, koja je naglasila kako bi eksploaticija ovoga objekta trebala početi 2023. godine.

E. Ko.