Serverske farme u BiH bi mogle otvoriti 5000 radnih mjesta

Jeste li se ikada zapitali gdje završavaju podaci s vaših osobnih dokumenata kada ih ustupite banci, nekoj državnoj instituciji ili bilo kojoj drugoj ustanovi u BiH? Jesu li serveri na kojima se ti podaci nalaze smješteni u BiH ili u nekim stranim zemljama? Tko ima pristup tim podacima i može li ih zlouporabiti? Većina građana uglavnom ne razmišlja o ovim pitanjima.

Logika nalaže kako će netko štiti vaše osobne podatke, ali postavlja se pitanje je li to zaista tako? Zbog toga je Vanjskotrgovinska komora BiH, na inicijativu tvrtki iz informatičkog sektora, pokrenula projekt koji ima za cilj napraviti presjek stanja kada je navedena tema u pitanju i vidjeti gdje se BiH zaista nalazi.

Kako je rekao dopredsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković za Večernji List, nakon što se naprave potrebne analize, pristupit će se projektima koji imaju za cilj izgradnju velikih servera u BiH na kojima će se čuvati podaci bh. građana, ali i brojne druge informacije.

Prognoze govore kako bi sačuvali oko 5000 radnih mjesta. To su ljudi koji bi radili na održavanju servera, mrežama, umrežavanju. Serveri bi se pravili za velike sustave i radi se o velikim projektima koji mogu imati veliki pozitivni učinak na stanje u BiH i približiti nas svjetskim trendovima, rekao je Vuković.

Ova tema bila je dio i velike konferencije “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva” koja je u prosincu održana u Sarajevu. Upravo na ovome događaju napravljen je svojevrsan presjek stanja u BiH i sada će se postaviti smjernice kada i kako ući u projekt izgradnje velikih servera u BiH.

"Ako želimo napraviti takva mjesta, tzv. serverske farme, trebat će nam mnogo električne energije. Ovi projekti zbog toga uvelike ovise i o cijenama električne energije. Možete naći jako puno tvrtki koji se bave “data miningom”, odnosno, preradom podataka i radi se o ogromnim kapacitetima koji mogu odgovoriti na velike izazove. Želimo doći do podataka na što možemo utjecati da bismo bili konkurentni u ovoj priči i da možemo izaći na tržište", govori Haris Hadžialić, direktor tvrtke Global GPS, koja zajedno s VTK BiH radi na ovome projektu.

Oba sugovornika ističu kako novac za ovakve projekte treba tražiti i do Europske unije i drugih stranih investitora koji podržavaju ovakve projekte. Oni su sigurni kako zanimanje za ovakvo nešto postoji, samo je pitanje koliko će država prepoznati važnost projekta i omogućiti mu da se razvija pod uvjetima koji osigurali da su server farme u BiH konkurentne i za strana tržišta.

S druge strane, ne treba zaboraviti ni dimenziju otvaranja novih radnih mjesta.

"Kroz ovakve projekte možemo zaustaviti odlazak mladih, stručnih kadrova. Sve veći broj informatičkih tvrtki ima problema s pronalaskom radne snage, a ovakvi projekti osigurali bi da ti ljudi ostaju na ovim prostorima umjesto da odlaze u strane zemlje", zaključio je Goran Lovrić, dopredsjednik ICT grupacije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

U svakom slučaju, o ovome projektu će se još mnogo govoriti tijekom ovoga mjeseca, ali i tijekom iduće godine.