Hoće li najniže plaće u Federaciji BiH rasti?

Na poziv predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedina Šatorovića predsjednica Međunarodne konfederacije sindikata Sharon Burrow zatražila je definiranje najniže cijene rada u  FBiH izravno od predsjednika Vlade FBiH Fadila Novalića. Hoće li najniže plaće konačno rasti, ispitao je reporter BH radija1 Igor Božović.

Ovo pismo postalo je povod za novi val međusobnih optuživanja tko je krivac što Ekonomsko-socijalno vijeće ne funkcionira već godinu i pol, te ponovnu raspravu tko sve treba sjediti u ESV-u te ozbiljnu prijepisku imamo li ili nemamo definiranu cijenu rada.

Glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata Sharon Burrow uputila je pismo predsjedniku Vlade Federacije BiH Fadilu Novaliću u kojem traži da se nastavi socijalni dijalog kroz rad Ekonomsko-socijalnog vijeća i formiranje propisa o minimalnoj plaći radnicima u ovom entitetu. Pismo je uputila na zahtjev Selvedina Šatorovića iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Predsjednik ESV-a Edhem Biber kazao je da ESV ima svoje delegacije i bez obzira na stanje unutar socijalnih partnera, oni mogu razgovarati o vrlo bitnim pitanjima. Nedavno je donesen Zakon o radu i zakon je predviđeno da se što prije mora donijeti odluka o najnižoj cijeni rada, već godinu dana to nije definisano.

Premijer Novalić također je u pismu objasnio kako nisu bili predviđeni kao strana u pregovorima do kraja protekle godine i da će to tek postati od sljedećeg zasjedanja kolegija Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Ukoliko se ubrzo riješi pitanje rada ESV-a, ostaje postizanje dogovora o najnižoj cijeni rada. Iz Saveza samostalnih sindikata traže podizanje najniže plaće sa 406 na 623 KM, a u tome problem vidi Udruženje poslodavaca Federacije BiH.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja ističe kako osobno nije protiv povećanja minimalne plaće, ali takvu odluku mora pratiti rasterećenje poreskih davanja koja su trenutno 42 posto jedne plaće.

Cijena najniže satnice dotad je na čekanju.