Vlast mora biti otvorena, ako želi povjerenje građana

U sarajevskom Centru za kulturnu i medijsku dekontaminaciju jučer je u sklopu ciklusa EngageMind održan skup o Open Data pokretu. Riječ je o nastojanjima da se svi javni podaci kojima raspolaže država, javne institucije i ustanove i javna preduzeća učine javnim i slobodnim za korištenje od strane civilnog društva, novinara, pojedinaca i poduzetnika. Na početku skupa odana je počast tragično preminulom Open Access aktivisti, programeru i teoretičaru interneta, Aaronu Shwartzu, koji je inspirirao mnoge pojedince i grupe u svijetu da prihvate standarde otvorenosti i slobode dijeljenja podataka, znanja i umjetnosti.

Damir Mehmedbašić, izvršni direktor Fondacije CPI prezentirao je novi projekt, web stranicu www.budzeti.ba. Riječ je o interaktivnoj stranici koja prikazuje kako se budžeti u Bosni i Hercegovini troše prema funkcionalnoj podjeli. Kroz te prikaze građanima se pruža vizuelna informacija koliko se novca za koju namjenu troši, te koje su nadležnosti, a ujedno i odgovornosti vlasti za ispunjavanje njihovih potreba. Od danas je ova stranica dostupna svima i  prikazuje potrošnju kroz budžete Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH, Distrikta Brčko i 10 kantona. Ovo je zajednički projekt Fondacije CPI i Open Knowledge Foundation-a iz Londona.

Darko Brkan iz udruženja građana Zašto ne? govorio je o web platformi za pomoć građanima da pristupe informacijama koja se nalazi na www.pravodaznam.ba i projektu Istinomjer koji analizira obećanja političara i stranaka u odnosu na njihova djela i postupke. Naglasio je da otvaranja podataka jedino ima smisla ako se ti podaci analiziraju i koriste, jer se nekorištenjem dostupnih podataka daje alibi vlastima da odluke donose bez sudjelovanja građana u odlučivanju.

Iskustva organizacije One World platforme za jugoistočnu Evropu, sa open data projektom Žene u politici i izborima u Bosni i Hercegovini, predstavila je aktivistica te organizacije Belma Kučukalić. Ona je prezentirala mape i tabele projekta "Njeni izbori" http://data.zenskaposla.ba/ koji omogućuje uvid u učešće žena u izbornom procesu i političkom životu u cijeloj BiH i to u nekoliko posljednjih izbora što omogućuje uvid u trendove. Dobar dio posla na tom projektu nije mogao biti automatiziran jer država, u ovom slučaju Centralna izborna komisija, svoje baze podataka ne daje na uvid u formi koja bi bila precizna i strojno čitljiva.

U ime Centra za istraživačko novinarsto, Renata Radić-Dragić govorila je o poteškoćama na koje CIN u svom novinarskom radu nailazi u dolaženju do podataka bitnih za njihov rad. Da bi dobili neke podatke od nekih nivoa vlasti  čekali su  i po  godinu dana. Tri značajna projekta CIN-a na području Open Data aktivnosti su popis imovine političara, novčani transferi iz budžeta neprofitinim organizacijama i lične karte stranaka.

Što su podaci bitniji za građane do njih je teže doći, rekao je Srđan Blagojević, izvršni predsjednik Transparency Internationala BiH. Iako Zakon o slobodi pristupa informacijama imamo već 10 godina, ponovno smo na početku, sa vrlo teškim pristupom podacima jer su vlasti na razne načine taj pristup u praksi otežale, derogiranjem zakona putem različitih odredbi, nepoštivanjem zakona i pozivanjem na Zakon o zaštiti privatnosti, koji nije zamišljen da bi zaštitio državne funkcionere od uvida javnosti u njihovo poslovanje i njihovu imovinu.

Okupljeni su se tijekom diskusije suglasili da je stanje dostupnosti značajnih javnih podataka javnosti razočaravajuće, što rezultira s jedne strane niskim stepenom odgovornosti državnih službenika i izabranih funkcionera za svoj rad, a s druge strane totalnim nepovjerenjem građana u vlasti. U cilju stabilnosti društva i poboljšanja integriteta države, civilno društvo,u interesu građana, mora preuzeti veću odgovornost po tom pitanju. Prisutne organizacije usuglasile su se o osnivanju koalicije koja će kod bosanskohercegovačkih vlasti i građana promovirati priključenje Bosne i Hercegovine međunarodnoj multilateralnoj inicijativi Open Government Partnership.