Prečistač Butila: Uloženo 25 mil.eura, ali bez rješenja za prikupljeni mulj

Projekt prečišćavanja otpadnih voda Butile, vrijedan više od 25 miliona eura, okončan je u junu mjesecu prošle godine, kroz koji još uvijek nije u potpunosti riješeno zbrinjavanje njegovog nusprodukta.

Riječ je o visoko kontaminiranom otpadu, odnosno mulju iz kanalizacije, koji u slučaju da se ne zbrine na adekvatan način može izazvati ozbiljne posljedice po život i zdravlje stanovništva.

Prečistač otpadnih voda u Butilama u svojim nepropusnim lagunama, sadašnjim privremenim deponijama, svakodnevno prikuplja ogromne količine ovog otpadnog mulja, negdje oko 60 do 70 m3, što je oko 50 tona otpada, a do sada je već odloženo oko 20.000 tona.

PRIVREMENE DEPONIJE

Privremene deponije su urađene prema modelu gradske deponije koja podrazumijeva tri zaštitna sloja foliju, geotekstil i šljunak. Kapacitet jedne privremene deponije predviđen je za odlaganje mulja u vremenskom periodu od šest mjeseci.

Imajući u vidu, da je Zakonom o upravljanju otpadom definisano da se otpad može privremeno skladištiti prije odlaganja najviše do 12 mjeseci, jasno je da se hitno treba staviti u proceduru nalaz Studije izvodljivosti i opredijeliti se za konačno rješenje zbrinjavanja otpada sa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Butila.

Poznato je da je otpadni mulj i u prijeratnom periodu, kada je postrojenje radilo, bio ogroman problem, jer je deponija bila jedino mjesto gdje se mulj mogao odlagati. A deponija niti ima kapacitete niti po propisima može primati i odlagati mulj.

Iz KJKP Vodovod i Kanalizacija, Sarajevo za Akta.ba su kazali da je u toku iznalaženja mogućnosti dodatnog tretmana dehidriranog mulja, koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadne vode.

"Do sada je urađena Studija za tretman i odlaganje mulja sa PPOV Butila-Sarajevo u kojoj su data konkretna rješenja za konačnu dispoziciju dehidriranog mulja kao nus produkta prečišćavanja. Sva rješenja navedena u Studiji se trenutno razmatraju, a konačan izbor metoda ili načina dodatnog tretmana dehidriranog mulja će biti donešen u narednom periodu", kažu iz KJKP VIK-a.

Tehnološki proces tretmana mulja na postrojenju Butila sastoji se od zgušnjavanja, digestije i finalnog dehidriranja. A gas koji nastaje tokom digestije se koristi u kogeneracijskom postrojenju za proizvodnju dijela toplote i električne energije za nesmetan rad postrojenja.

U samoj Studiji obrađene su različite mogućnosti zbrinjavanja mulja, kao što su odlaganje na odlagalištima, primjena u poljoprivredi, šumarstvu i sanaciji degradiranih područja, odlaganje na poljima za humuziranje, spacijalne tehnologije, kompostiranje, suspaljivanje sa komunalnim otpadom, suspaljivanje u cementnoj industriji, monospaljivanje, te odvoz u inostranstvo.

Studija je ponudila alternative konačnog tretmana i odlaganja mulja sa devet predloženih varijanti. U zaključcima Studije je navedeno da odlaganje mulja na deponiji ne može biti prihvatljivo rješenje, kao i da primjena mulja u poljoprivredne svrhe, te u šumarstvu i za saniranje degradiranih površina, ne može biti održivo dugoročno rješenje za Kanton Sarajev

Studija je ocijenila da gasifikacija i piroliza za otpadni mulj sa Butila nije pogodno rješenje, jer tehnologija još nije na takvom nivou, da bi bila pogodna za komercijalnu aplikaciju i u ovom trenutku je još u fazi istraživanja i razvoja.

STUDIJA KOJA NE NUDI RJEŠENJA

Kao jedna od prihvatljivih varijanti predložena je upotreba mulja kao energetskog izvora, odnosno spaljivanje i suspaljivanje, pri čemu su ponuđene tri moguće alternative monospaljivanje, suspaljivanje sa komunalnim otpadom i suspaljivanje u Fabrici cementa Lukavac i Fabrici cementa Kakanj. Nosioci izrade Studije su Ipsa Institut d.o.o. Sarajevo i Institut za ekološki inženjering d.o.o. Maribor.

Almir Bajtarević, stručni saradnik za ISO standarde i Zaštitu okoline u Tvornica cementa Kakanj, kazao je za naš portal da je na ovu temu, još u martu 2017. godine razgovarao sa Zijadom Krvavac, pomoćnicom Ministra za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo gdje je dobio informaciju da se radi o veoma vlažnom materijalu sa preko 80 posto vlage, što apsolutno nije moguće koristiti kao alternativno gorivo.

"Naime, upotreba kanalizacionog mulja iz velikih gradskih kolektora, tj. materijala poznatog pod nazivom ´sewage sludge´ u cementnoj industriji u Evropi  je redovna i normalna praksa. Međutim, radi se o materijalu koji je prethodno pripremljen osušen, kako bi uopšte mogao biti korišten kao alternativno gorivo. A sadržaj vlage pri tome ne smije se kretati više od 10  a maksimalno do 20 posto", kaže Bajtarević.

Pojašnjava da je za sušenje ovog materijala, potrebno instalirati posebnu opremu na postrojenju u Butilama, što podrazumijeva i određena investiciona ulaganja.

Trenutno aktuelna proizvodnja finalnog-dehidriranog mulja u Postrojenju je oko 35 m3, radi se o suhoj tvari oko 25 posto. Sav mulj se prvobitno odlaže u skladištu odvodnjenog mulja čiji je kapacitet 500 m2, a zatim se prebacuje na privremene deponije koje se nalaze u okviru vlastite parcele ovog Postrojenja.

TROŠKOVI RADA POSTROJENJA 7 MILIONA KM

Troškovi rada PPOV u 2017. godini su iznosili  2.300.000,00 KM od čega je Vlada KS na ime subvencioniranja rada Postrojenja u 2017. godini uplatila miliona KM dok je ostatak troškova pao na teret poslovanja  KJKP "Vodovod i Kanalizacija", Sarajevo. Iz KJKP VIK-a kažu da da su troškovi rada za cijelu godinu puno veći i da iznose skoro 4 miliona KM.

Ako ovdje dodamo činjenicu da tretman odlaganja muljnog otpada nije definisan odnosno troškovi tretmana i odlaganja muljnog otpada predstavljaju 70 posto ukupnih troškova rada postrojenja projekcija ukupnih godišnjih troškova rada postrojenja u punom kapacitetu iznosi cca 7 miliona KM.

Cijeli projekat finansiran je nepovratnim sredstvima EU kroz IPA fondove u vrijednosti od 13 miliona eura, sredstvima zajma Svjetske banke i sredstvima Budžeta Kantona Sarajevo.

Budući da je KJKP "Vodovod i Kanalizacija" obveznik pribavljanja nove okolinske dozvole za PPOV Butila, koja je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, ista još uvijek nije podnesena.

Okolinskom dozvolom trebale bi biti propisane mjere za zbrinjavanje svih vrsta otpada koje nastaju u procesu rada, a koje je operator, odnosno KJKP VIK dužan preduzimati u narednom periodu.

Za realizaciju projekta izrada projektne dokumentacije, osiguranje finansija, izgradnje postrojenja za ekološki korektan tretmana mulja na PPOV Butila optimalno je, kako kažu stručnjaci, potrebno 18 do 24 mjeseca, što znači dodatnih cca 60.000 tona "smeća" kojim dobijamo jednu veliku eko bombu, neprihvatljivu i nepodnošljivu za grad Sarajevo ali i regiju.

A do tada će cijenu ovog “ekološkog” postrojenja plaćati građani.

I.M.