Nastavljaju se uhićenja zbog pljačke Ine, uhićena donatorica HDZ-a

Marija Ratkić, direktorica Plinare istočna Slavonija koja je uhićena u slučaju goleme pljačke Ine, članica je HDZ-a. Njezin odvjetnik Petar Pavković jutros je za N1 potvrdio da je ta informacija došla i do njega, no o tome s njom nije razgovarao.

Pedesetdevetogodišnja Vinkovčanka Ratkić dvadesetak je godina predsjednica uprave Plinare istočne Slavonije koja je figurirala kao kadar bivšeg HDZ-ovog župana Bože Galića. Dugogodišnja je članica stranke, no nije obavljala značajnije stranačke funkcije, piše Index.

No, Ratkić nije samo članica HDZ-a, nego i donatorica te stranke.

Kako pokazuju službeni podaci koje je HDZ prema zakonu morao objaviti, 2016. godine Ratkić je HDZ-u donirala 2000 kuna.

Iz redova HDZ-a u ovoj aferi dolazi Damir Škugor koji je, prema USKOK-u, organizator goleme pljačke u kojoj počinjena šteta iznosi čak milijardu i 50 milijuna kuna, što znači da se radi o najvećoj pljački u povijesti Hrvatske.

Član HDZ-a Škugor je, kako vjeruju istražitelji, članici HDZ-a Ratkić jeftino prodao plin, a ona ga je po istoj cijeni, uz proviziju, prodala firmi prijatelja Škugora i njegovom poslovnom partneru čime je omogućena golema pljačka.

Što će biti s blokiranim novcem od pljačke u Ini?

Blokada 813 milijuna kuna u aferi preprodaje Ininog plina najveća je u povijesti Ureda za sprječavanje pranja novca. Što će točno biti s tim novcem, s obzirom na nastavak kaznenog postupka.

Novčano najteža afera u hrvatskoj povijesti izašla je u javnost i njeni detalji se postepeno otkrivaju. Ured za sprječavanje pranja novca objavio je kako je ovo najveća akcija u povijesti postojanja ureda, u kojem je trenutno blokirano 813 milijuna kuna, na računima osam različitih banaka.

Međutim, sad kad je taj novac blokiran, što se s njim događa? Koji su mogući ishodi postupka, i kome će novac pripasti? Odvjetnik Anto Nobilo rekao je za DNEVNIK.hr da u ovom trenutku postoje dva moguća scenarija.

A koji će se scenarij ostvariti ovisi o tome što će se dokazati na sudu.

"Da, dvije su moguće varijante: Ina može istaknuti svoj oštetni zahtjev, i ako uspije dokazati da je za oštećena za 813 milijuna kuna, taj se novac vraća oštećenoj tvrtki. Ukoliko se uspije dokazati da je Ina oštećena samo za dio novca, a preostali dio predstavlja protupravno stečenu imovinsku dobit, taj dio ide u državni proračun", pojasnio je.

Budući da kazneni postupak traje, situacija se treba procijeniti, ali Nobilo je uvjeren da će Ina ostvariti barem djelomični povrat novca. "Mislim da je Ina oštećena za 200 milijuna kuna sigurno, i da će to uspjeti dokazati, a za ostalo ćemo vidjeti", rekao je.

Međutim, ako je plin prodavan drugim subjektima pod ugovornom obvezom, situacija se komplicira. "Da, u tom slučaju, Ina nije oštećena jer je sklopljena ugovorna obaveza. Ali, to se sve može kaznenim postupkom riješiti, samo se treba dobro procijeniti".

Dobra stvar u cijeloj priči je da novac nije – odlepršao.

"Dobra stvar je da je novac na vrijeme identificiran i da su računi na vrijeme blokirani, prije nego što su imali priliku odlepršati u moru stranih tvrtki, banaka i računa", dodao je Nobilo.