Srbija troši 3,5 puta više energije u odnosu na evropski prosjek

Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je protekle sedmice da Srbija troši oko 3,5 puta više energije u odnosu na evropski prosjek da bi proizvela istu jedinicu bruto domaćeg proizvoda.

Ona je zato pozvala građane da koriste sve mogućnosti za povećanje energetske efikasnosti koje im država nudi – od subvencija do popusta na racionalnu potrošnju.

"Država je, pored nacionalnog programa energetske efikasnosti koji već sprovodi u 131 lokalnoj samoupravi, pokrenula i javni ESCO projekat u 15 lokalnih samouprava namjenjen stambenim zgradama u sistemu daljinskog grijanja, da smanje potrošnju energije i pređu na naplatu toplotne energije po utrošku. Država će ulagati još veća sredstva u energetsku efikasnost. Cilj nam je da 50.000 domaćinstava u naredne četiri godine energetski saniramo", rekla je ministrica u Privrednoj komori Srbije (PKS) na tribini "Manji računi, veći komfor, čistiji vazduh".

Podsjetila je i da su stambene zgrade svuda u Evropi jedan od najvećih potrošača energije, pa tako i u Srbiji, gde čine oko jedne trećine ukupne potrošnje energije.

"Kroz ovaj projekat, cilj je da energetski saniramo više od 500 stambenih zgrada, površine oko milion kvadratnih metara, a ukupna vrijednost projekta koji Ministarstvo sprovodi u saradnji sa EBRD iznosi 64,5 miliona eura", rekla je Đedović Handanović.

Prioritet će biti, kako je dodala, zgrade kod kojih su moguće najveće uštede, a procjenjuje se da je moguće smanjiti potrošnju više od 35 odsto.

Ona je navela, da je za građane važno da će izrada kompletne dokumentacije (elaborata, studija) biti finansirana iz donacije, kao i 50 odsto investicije.

"Preostalih 50 odsto investicije građani će otplaćivati od ušteda za grijanje, tako da će godišnji računi za grijanje ostati isti ili biti neznatno uvećani u odnosu na sadašnje", rekla je Đedović Handanović.

Precizirala je da su od ukupno 15 lokalnih samouprava, u šest završeni javni pozivi, a u devet su još u toku.

"Do sada je prijavljeno 950 stambenih zajednica, od čega više od polovine u Beogradu", rekla je ministrica i dodala da je javni poziv u Beogradu otvoren do 19. januara.

Kako je naglasila, koristi za građane biće višestruke jer će moći sami da utiču na troškove grejanja zimi i hlađenja leti, povećaće komfor, ali i vrednost nekretnina, bez podizanja kredita, troškovi održavanja biće niži, a biće poboljšan i vizuelni izgled zgrada.

"Ova godina bit će iskorišćena pre svega za izradu tehničke dokumentacije za zgrade koje se prijave na javni poziv. Na bazi dobijenih ponuda, stambene zajednice će donositi konačnu odluku, a radovi bi trebalo da krenu u prvom kvartalu naredne godine", kazala je Đevović Handanović.

Ona je istakla da su širom Srbije i lokalne samouprave i građani pokazali veliko interesovanje za učešće u ovim programima.

"Tokom prethodne sezone grijanja, svakog mjeseca je oko milion domaćinstava trošilo manje energije i ostvarivalo popuste za racionalnu potrošnju, a na početku ove sezone grijanja čak 30 odsto domaćinstava iskoristilo je maksimalan popust od 40 odsto", rekla je ministrica.

Naglasila je da je posebno važno da Grad Beograd aktivno učestvuje u programima za povećanje energetske efikasnosti, jer bez toga ne mogu da se ostvare ciljevi u toj oblasti.

"Kroz program subvencija koje držva daje su potpisni ugovori sa 131 jedinicom lokalne samouprave za dodele subvencija i donacija za energetsku efikasnost građana. Od toga je do sada sa građanima potpisano 2.200 ugovora širom Srbije, a samo u Beogradu oko 500 ugovora. Vrijednost ovih radova je oko 700 miliona dinara i cilj za 2024. je da imamo oko 10.000 domaćinstava obuhvaćenih donacijama, subvencijama države građanima da zamjene ili fasadu ili stolariju, krovove, ugrade nove kotlove, ili stave solarne panele", rekla je Đedović Handanović.  

Kako je dodala, u posljednje tri godine, država je pomogla oko 20.000 domaćinstava, a u 2023. godini obezbijeđeno je skoro tri puta više stredstava u budžetu za te namjene, što će se nastaviti.

Podsjetila je da su Ministarstvo rudarstva i energetike i Grad Beograd sa gradskim opštinama u ovu oblast uložili skoro 500 miliona dinara.

"Jasno da će u narednim godinama ulaganja biti višestruko veća, i kroz Javni ESCO i kroz Nacionalni program energetske sanacije porodičnih kuća i stanova, u kojem učestvuje 11 beogradskih opština", rekla je Đedović Handanović.

Predsjednik PKS Marko Čadež je kazao da su tribine organizovane kako bi se građani i profesionalni upravnici zgrada bolje informisali o svim subvencijama koje država daje za poboljšanje energetske efikasnosti zgrada.

"To će pomoći da građani smanje troškove za energiju, žive u čistijem i zdravijem okruženju, ali i podignu cijenu svojih nekretnina", kazao je on.

Čadež je naveo i da će energetska sanacija stambenih zgrada donijeti i nove poslove mnogim kompanijama, jer je u pitanju veliki građevinski poduhvat.

Istakao je da je da je cilj da se "mjerama energetske efikasnosti do 2030. potrošnja finalne energije u Srbiji smanji za 10 odsto, što je više od proizvodnje električne energije u Termoelektrani Nikola Tesla A".  

Predsjednik PKS je ocijenio da je dobra prilika da se, kroz najavljene izmjene Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, inovira i program obuke i ispita za profesionalne upravnike zgrada, koji se odnosi na deo o energetskoj efikasnosti.

U PKS je održana šesta tribina po redu, koju realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), nakon Užica, Pirota, Valjeva, Smedereva i Kragujevca, a nemera je da se organizuju i u Nišu, Kosjeriću, Novoma Pazaru i Zaječaru.

Na tribini je predstavljena i posebno kreirana kreditna linija koja je namenjena fizičkim licima, kao i energetski kalkulator razvijen u okviru projekta "Bolja energija".