Struka i javnost o rudniku litijuma: Srbija bi više zaradila od ulaganja u poljoprivredu

U Šapcu je održan protest a građani su se uključili u "borbu protiv trovanja Srbije" i "protiv ideje i projekta koji ugrožavaju život", prenijela je Beta.

"Treba da tražimo donošenje zakona koji bi zabranio rudarenje litijuma i bora. Ako cijela Srbija ustane, pobijedit ćemo", izjavio je kopredsjednik stranke Zajedno, Nebojša Zelenović

Prema njegovim riječima, "niko iz inostranstva, koliko god da podržava Rio Tinto, neće ući u sukob sa većinskom Srbijom, ako se odlučno pokaže volja da se spriječi trovanje.

On je objasnio da zdrava voda, ogromno jezero kojem preti da bude zatrovano rudarenjem litijuma, predstavlja pravu razvojnu šansu Srbije.

"Šabac pije tu vodu. Cijela Vojvodina može da dobije mogućnost da koristi tu vodu za piće. Taj projekat bi koštao upola manje nego nacionalni stadion. Direktna dobit za javnu vlast bi godišnje bila 240 miliona eura. Indirektna dobit je višestruko veća. Pitka voda je preduslov života, poljoprivrede, razvoja industrije i opšte dobrobiti. Eto oko ovoga treba da se ujedinimo", rekao je Zelenović.

Foto: N1/Tamara Stojanović, juli 2024.

Međutim, iz Rio Tinta kažu da je pristup upravljanju vodama osmišljen tako da se obijezbedi da "Jadar" nema uticaja na izvore vode za piće, niti na izvore podzemnih voda koji se koriste za potrebe poljoprivrede i lokalne industrije.

U dolini Jadra, kako se navodi, postoje dvije glavne izdani podzemnih voda. U plitkoj izdani (do 30m dubine) nalazi se voda dobrog kvaliteta i ona je dostupna za lokalne potrebe i korištenje u poljoprivredi.

Podzemne vode, formirane u dubljim izdanima, na kojima bi se odvijala planirana eksploatacija (tj. na dubinama većim od 300m) uglavnom su niskog kvaliteta i visokog saliniteta i nisu pogodne za upotrebu za piće u poljoprivredi ili industriji.

"Svjesni smo da su plitke podzemne vode izvor od suštinskog značaja za lokalne zajednice i iz tog razloga je "Jadar" projektovan tako da uticaj na ove izvore vode bude sveden na najmanju moguću mjeru. Crpenje podzemnih voda, koje dotiču iz dubokih vodonosnih slojeva u podzemni rudnik, je neophodno da bi se osigurali bezbjedni uslovi za rad i obezbijedila stabilnost rudnika. Ove vode bi se ispumpavale na površinu i nakon prečišćavanja bi bila jedan od glavnih izvora snabdijevanja vodom u operacijama prerade litijuma.", pojasnili su.

Prema najnovijim predviđanjima, a kako prenose neki srbijanski mediji, korist Srbije od Rio Tinta bi mogla biti 7 do 30 miliona eura godišnje.

Korist Srbije u istoj regiju od poljoprivrede bi bila 80 hiljada eura godišnje, pri tom bez zagađenja i bez iseljavanja stanovništva zbog rudnika.

Šta je veća korist: Poljoprivreda ili Rio Tinto? Stručnjaci nemaju dilemu

Još prije par godina, profesor Šumarskog fakulteta Ratko Ristić, pojasnio je kako zarada od poljoprivrede u ovom kraju može da bude daleko veća od od prihoda koje bi donio rudnik.

"Prema nekim preliminarnim procjenama samo u dolini Jadra se koristi oko 6.000 hektara obradivog zemljišta i ukoliko bi prosječan prinos, koji može da se uz podršku države bio 10.000 eura, onda bi se generisala samo u Dolini Jadra korist od preko 60 miliona eura što je neuporedivo više od svega što Rio Tinto dosta maglovito nudi kroz priče o rudnoj renti", izjavio je tada Ristić.

Foto:Evropska zelena partija, dvorište crkve Svetog Georgija, u selu Gornje Nedeljnice, koje Rio Tinto planira da iseli kako bi na tom mjestu izgradio postrojenja budućeg rudnika litijuma

Dodao je da ukoliko bi se iskoristilo oko 360.000 kvadratnih kilometara teritorije koja pripada Loznici za napredan poljoprivredni i prerađivački pristup onda se može očekivati generisanje potencijalne koristi od čak 360 miliona eura godišnje.

"Govorimo o stvarima koje su održive, koje ne produkuju zagađenje, koje ne produkuju nikakav ni zdravstveni ni bezbijednosni rizik za stanovnike ovog kraja a ni za ostatak Srbije", objasnio je svojevremeno Ristić za Nova.rs.

Takođe, međunarodni ekspert za strateško planiranje u oblasti životne sredine Dušan Vasiljević objasnio je svoju tvrdnju da kompanija Rio Tinto u Mačvi može da napravi banju.

On je uporedio ekonomsku korist koju bi država imala od banjskog turizma i rudarenja litijuma.

"Ljudi prave šalu na to što sam rekao da bi bilo bolje da Rio Tinto pravi banju, ali to uopšte nije bilo bez osnova. Mačva je najbogatija termalnim vodama u Srbiji. Može tamo sigurno da se napravi banjski kompleks sa 1.000 ležaja, bez pretjerivanja, kako to rade u Mađarskoj, na primjer", rekao je Vasiljević za novine Nova u februaru ove godine.

Projekat "Jadar" znači sigurno uništenje ključnih rezervi pitke vode

Probno bušenje koje je "Rio Tinto" sproveo u regionu je već izazvalo štetu po životnu sredinu, napominje grupa domaćih naučnika u radu objavljenom u prestižnom časopisu "Nature".

Iskopavanje rude litijuma u Jadru nije vrijedno u pogledu rizika po životnu sredinu, od kojih najvažniji predstavlja sigurno uništenje jednog od tri najznačajnija regiona za snabdijevanje pitkom vodom u Srbiji, navodi grupa domaćih naučnika i akademika u zaključku istraživanja objavljenog u "Nature", jednom od najprestižnijih i najcitiranijih naučnih časopisa na svijetu.

Projekat "Jadar" bio bi prvi i jedini slučaj u svijetu da rudnik i postrojenje za prerade rude budu postavljeni usred plodnog zemljišta okruženog naseljima i iznad najveće podzemne rezerve pitke vode u zapadnoj Srbiji, navode autori.

"Uspostavljanje deponija u neposrednom obalnom pojasu rijeka Jadar i Korenita, izuzetno bujičnih vodotoka koje se izlivaju svakih nekoliko godina, stvorilo bi stalnu prijetnju od kontaminacije nizvodnih dijelova, ugrožavajući vodosnabdijevanje za oko 2,5 miliona ljudi", ističe se.

Autori napominju da "agresivan" proces hemijske ekstrakcije litijuma koji koristi veliku količinu mineralnih kiselina, prije svega koncentrovane sumporne kiseline, predstavlja veliki problem za eksploataciju litijuma u svijetu, a da bi enormna potrošnja vode za proizvodnju litijum karbonata posljedično stvorila ogromne količine otpadnih voda koje bi trajno predstavljale veliku opasnost po površinske i podzemne vode.

Izgradnja rudnika i postrojenja za preradu, u okviru istog industrijskog kompleksa za vađenje litijuma i bora, uništila bi životnu djelatnost za oko 20.000 stanovnika iz lokalne zajednice koji već dobro zarađuju, navode autori.

Projekat "Jadar" predstavlja opasnost za postojeću turističku destinaciju, kao i za više od 50 objekata od arhitektonskog značaja, odnosno arheoloških lokaliteta od istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja.

Pored toga, autori ocjenjuju da mogući prihod od poljoprivrednih aktivnosti, koji se procenjuje na oko 81,96 miliona eura godišnje (na osnovu 17.000 eura po hektaru), daleko prevazilazi potencijalnu zaradu od rudne rente koja iznosi 16 miliona eura, na osnovu podataka Ergo Strategy Group.

Šta je zapravo u planu?

Na oficijelnoj stranici projekta "Jadar" koji već godinama izaziva kontraverze, projektom je predviđeno da "Jadar" bude podzemni rudnik.

Ukoliko se realizuje, kako se navodi, "Jadar" će proizvoditi litijum-karbonat kvaliteta pogodnog za izradu baterija za električne automobile i baterija za skladištenje energije iz obnovljivih izvora.

Pored toga "Jadar" bi proizvodio i borate koji se koriste u razvoju opreme za obnovljive izvore energije kao što su solarni paneli i vjetroturbine.

Predloženi razvoj projekta obuhvata izgradnju podzemnog rudnika sa pripadajućom infrastrukturom i opremom, uključujući kamione na električni pogon, kao i fabriku za preradu rude za proizvodnju litijum-karbonata kvaliteta za izradu baterija.

"Ukoliko projekat dobije sva potrebna odobrenja i dozvole, u punom obimu proizvodnje, "Jadar" će godišnje proizvoditi oko 58.000 tona litijum karbonata, 160.000 tona borne kiseline i 255.000 tona natrijum sulfata, što će postaviti Rio Tinto među prvih deset proizvođača litijuma na svijetu. Prema ovim podacima "Jadar" bi tokom očekivanog životnog vijeka rudnika u trajanju od 40 godina proizveo 2,3 miliona tona litijum-karbonata.", pojašnjeno je.

Ležište "Jadar" sadrži visokokvalitetni sastav bora i litijuma, zahvaljujući čemu može da podrži dugoročne proizvodne aktivnosti sa potencijalom da litijumom snabdijeva čitav lanac nabavke električnih vozila tokom više decenija.

Na 220 hektara centralnog područja projekta je predviđena izgradnja podzemnog rudnika i objekata namjenjenih za rudarstvo i preradu minerala.

"Poređenja radi, površinski kop rudnika uglja "Kolubara" se prostire na oko 60.000 hektara površine. Projektovanjem što manje zone centralnog područja smo pokušali da smanjimo uticaj projekta na zauzetost poljoprivrednog zemljišta i prirodne ekosisteme. Aktivnosti u podzemnom rudniku će se obavljati električnim vozilima za rad pod zemljom u najvećoj mogućoj mjeri. Emisije buke i prašine u ovakvim operacijama su manje nego u operacijama sličnog tipa na površinskim kopovima. Podzemni radovi na izgradnji i iskopavanju uključivali bi kombinaciju metoda kako bi se što više smanjila količina iskopanog stenskog materijala a time i ukupna količina generisanog otpada i materijala za skladištenje.", pojašnjeno je.

Više detalja o projektu možete pogledati ovdje.

Projekat u Srbiji razvija i njime upravlja Rio Sava Exploration d.o.o. kćerka firma kompanije Rio Tinto, registrovana u Srbiji 2001. godine sa licencom za izvođenje geoloških istraživanja.

Dok širom Srbije traju protesti, Vlast najavljuje referendum

Protiv iskopavanja litijuma ustalo je više gradova/regija u Srbiji poput Valjeva, Loznice, Grocka, Preljina, Koceljeva, Negotina, Kraljeva, Šapca, Aranđelovca, Ljiga, Kosjerića, Mladenovca.

Foto: Rio Tinto protest ispred Predsjedništva Srbije, Blic, 2021.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je mogućnost raspisivanja referenduma o rudarenju litijuma za kraj naredne godine, prenio je RSE.

On je u Parizu 26. jula rekao novinarima da prvo hoće da dobije analizu domaćih stručnjaka u vezi sa zaštitom životne sredine.

"Ako to sve bude dobro urađeno, ako sve bude išlo po planu, nikakav problem. Mi možemo krajem sljedeće godine da tražimo izjašnjavanje građana i unaprijed vam kažem, mogu da biraju. Hoćete li u Loznici, hoćete li u zapadnoj Srbiji, ili ćete u cijeloj Srbiji. I opet vam kažem, gdje god i šta god izaberu, pobijedit ćemo ih", rekao je Vučić.

Vučić je uvjerenje u pobjedu vlasti i na tom izjašnjavanju obrazložio time što "narod ne bira između kopanja i zdravlja", već između "lažne brige i ekonomskog napretka i prosperiteta".