Berlin: Rezime prve konferencije o zapadnom Balkanu

Zajedničkom izjavom o jačanju regionalne saradnje i provedbi reformi s naglaskom na infrastrukturne projekte kako bi se zemlje zapadnog Balkana što prije kvalificirale za članstvo u Evropskoj uniji završila je u četvrtak u Berlinu prva Konferencija o zapadnom Balkanu koju je inicirala Njemačka.

Konferencija kojom je Berlin pokazao koliku važnost pridaje prostoru jugoistočne Evrope okupila je predsjednike država i vlada te ministre vanjskih poslova i gospodarstva šest zapadnobalkanskih zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija) te čelnike Evropske komisije, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije.

"Mi smo se složili s tim da konferencija bude početak jednog četvorogodišnjeg razdoblja u kojem će se činiti pojačani napori kako bi se postigli napretci u reformskim procesima", stoji u zajedničkoj izjavi.

Odlučeno je da se konferencija održava sljedeće četiri godine s time da će 2015. domaćin biti Austrija, a 2016. Francuska.

Njemačka vlada ponovila je da stoji iza perspektive ulaska svih zemalja zapadnog Balkana u EU. "Očekivanja građana ove regije su velika posebno kada se radi o gospodarskom boljitku", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel te istaknula da je skup održan u godini 100. godišnjice Prvog svjetskog rata.

"Sastali smo se ovdje kako bi pogledali u budućnost, ovo je važan signal i pokazuje kako članstvo u Evropskoj uniji nema alternative", rekla je Merkel i naglasila potrebu jačanja infrastrukture u regiji.

Tu dimenziju naglasio je i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso, posebno prometnu i energetsku infrastrukturu.

"U regiji jednostavno postoji previše 'karika u lancu koje nedostaju’ kad je u pitanju infrastruktura, a to ometa razvoj gospodarstva i bolje povezivanje jugoistoka i sjeverozapada Evrope", rekao je Barroso te i on istaknuo evropsku perspektivu svih zemalja u regiji.

Otvorena bilateralna pitanja treba rješavati što je brže moguće te su premijeri Kosova i Srbije pokazali odlučnost u "procesu ubrzanja i poboljšanja odnosa", navodi se u izjavi.

Sudionici se nadalje obvezuju poduzeti mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, napore u uspostavi vladavine prava u svojim zemljama, jačati ulogu opozicije koja u demokraciji igra važnu ulogu, jednako kao i jačanje civilnog društva. "To podrazumijeva jačanje pluralističkog medijskog okružja, neovisnih sindikata, ali i gospodarstva koje je oslobođeno utjecaja politike", kaže se u zajedničkoj izjavi.

Konferencija je počela savjetovanjem ministara gospodarstva i financija i na samome otvaranju njemački vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel najavio je da će konferencije postati redovna godišnja okupljanja posvećena zapadnom Balkanu.

Istaknuo je važnost perspektive članstva zemalja regije u EU, što Njemačka, kako je naglasio, snažno podržava i "stoji iza obećanja iz Soluna". Gabriel je naglasio da su njemački poduzetnici zainteresirani za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana i naveo rezultate istraživanja koje pokazuje da 83 posto njemačkih ulagača koji su poslovali u zemljama regije žele to ponoviti. Gospodarski prioriteti regije moraju biti poticanje izvoza i investicija te ulaganje u stručno obrazovanje, rekao je Gabriel i kao potencijale posebno istaknuo turizam i prednosti jadranske obale.

"Kao neko ko je rado u Hrvatskoj mogu samo reći kako postoji velika perspektiva za turistički razvoj", rekao je Gabriel.

Uoči panel rasprave pod nazivom "Energija, tehnologija i infrastruktura - gospodarska suradnja u regiji" potpredsjednik Evropske komisije i povjerenik za gospodarstvo i energetiku Guenther H. Oettinger istaknuo je važnost ulaganja u energetski sektor. Posebno je važno jačati infrastrukturu između zemalja Evropske unije i regije zapadnog Balkana, ali i unutar same regije, a napose se to odnosi na energetsku infrastrukturu.

Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je dobru povezanost energetske infrastrukture u regiji i pritom Jadransko-jonski plinovod (TAP) koji je "važan za Hrvatsku, ali isto tako i za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru".

Konferencija je završila radnom večerom na kojoj su svi sudionici konferencije i predsjednik EK Jose Manuel Barroso predstavili rezultate jučerašnjih razgovora, prenosi Hina.