Posao u Njemačkoj: Šta donosi novi zakon o useljavanju?

Njemačka treba stranu radnu snagu. Stephan Mayer, državni tajnik njemačkog Ministarstva unutranjih poslova, eksluzivno za DW govori o detaljima novog zakona o useljavanju stranih radnika.

Koje su glavne osobine novog zakona o useljavanju?

U središtu zakona o useljavanju stručne radne snage stoje stručnjaci iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Ja sam uvjeren da Njemačka već danas ima jedan moderan i ka budućnosti orijentiran useljenički zakon, ali primjetan je manjak stručnjaka u mnogim segmentima i zato ćemo im omogućiti useljavanje i dolazak u Njemačku u svrhu potrage za radnim mjestom, ali i mjestom za stručnu naobrazbu. Ovim zakonom se po prvi puta uvodi jedan jedinstveni pojam stručnjaka. A ubuduće se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Europske unije. Također se ukida i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

Što to znači kvalificirani radnici. Koju školsku spremu mora imati jedan takav kandidat?

Na prvom mjestu nam je važno da stručnu kvalifikacijuizjednačimo s akademskom naobrazbom. Dakle svatko onaj tko u svojoj domovini stekao kvalifikaciju koja je ravnopravna standardima koji vrijede u Njemačkoj za tu vrstu kvalifikacije, može se prema novom zakonu pod olakšanim okolnostima useliti u Njemačku sa svrhom zaposlenja ili kako bi tražio prikladan posao. Važno nam je da osobe raspolažu dobrim poznavanjem njemačkog jezika, u nekim područjima je dovoljno temeljno poznavanje jezika. Za zapošljavanje je dovoljna razina njemačkog B1, za mjesto u izobrazbi B2.

Kada i kako će se ispitivati kvalifikacije i stupanj poznavanja jezika?

Nama je važno da se uvjeti za dolazak u Njemačku provjere prije planiranog dolaska. To će se obavljati preko diplomatskih predstavništava. Tu treba napomenuti da postoji i mogućnost dokvalifikacije u Njemačkoj. Znači ako neki stupanj kvalifikacije nije dovoljan za izdavanje dozvole za useljavanje u svrhu rada onda se tom kandidatu može omogućiti da potrebnu dodatnu kvalifikaciju stekne i u Njemačkoj.

Diplomatska predstavništva su već sad vrlo opterećena. U zemaljama zapadnog Balkana je nakon uvođenja novih pravila o zapošljavanju u Njemačkoj došlo do velikih problema u diplomatskim predstavništvima gdje se na termine čeka preko godinu dana. Kako namjeravate riješiti ovaj problem?

Moram naglasiti da pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana nema veze s novim zakonom o useljavanju stručne radne snage. Pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana sadrži i mogućnost zapošljavanja i polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika. I to je dovelo do toga da za nekvalificirane radnike obrada podataka u diplomatskim predstavništvima traje vrlo dugo. Zbog toga sada ne bi izvlačio zaključak da će sada u svim predstavništvima dolaziti do gužvi i zastoja jer se novi zakon ciljano obraća samo kvalificiranim radnicima. Ali pojačane navale na diplomatska predstavništva naravno nisu isključena. Tu će sigurno doći do pojačanja osoblja ali to je zadaća ministarstva vanjskih poslova.

Kad smo već o pravilu o zapošljavanju građana zapadnog Balkana: ova mjera ističe krajem sljedeće godine. Znači najmanje godinu dana će novi zakon i ovo pravilo postojati paralelno. Kako će se to odnositi na građane zapadnog Balkana?

Mjera o zapadnom Balkanu nije ničim povezana s novim zakonom. Hoće li ovo pravilo biti produljeno zasada nije još odlučeno. Mi ćemo se u sljedećim mjesecima intenzivno, i to ne samo u ministarstvu unutarnjih poslova, baviti pitanjem ima li smisla produljivati ovu mjeru.

Onaj tko ispunjava uvjete za useljavanje po oba pravila može praktički izabrati za njega povoljnije pravilo po kojem će se useljavati. Na neki način su građani sa zapadnog Balkana privilegeriani.

Ovom prilikim međutim želim napomenuti da je kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi bojazni da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana s mirovinom.

Tu dolazimo do pravila o starijim useljnicima koje sadrži novi zakon.

Da, stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati dokazati da su dovoljno uplaćivali u mirovinsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mjestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadine ove mjere je da se kroz novi zakon o useljavanju stručnjaka ne bi dogodilo da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već nakon nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sustava. Mislim da je ovo pravilo pravedno i opravdano i moramo reći da postoji izuzeci od ovog pravila ako postoje posebni lokalni ili gospodarski razlozi.

Je li ovo pravilo uvedeno na temelju negativnih iskustava koja su, kako ste rekli, nastala u sklopu pravila o zapadnom Balkanu?

Nakon nekoliko godina iskustva s pravilom o zapadnom Balkanu možemo reći da su u Njemačku pretežito došli stariji radnici i da postoji opravdana opasnost da neki od ovih radnika u budućnosti padnu na teret njemačkog socijalnog sustava. Pravilo o zapošljavanju starijih od 45 godina u novom zakonu nije doneseno samo na iskustvu zapadnog Balkana, ali su tijekom parlamentarnog procesa donošenja zakona mnogi zastupnici izrazili bojazan da bi došlo do velikog opterećenja kada bi stariji radnici bez ikakvih prethodnih uplata u mirovinsko osiguranje i bez minimalne plaće dolazili u Njemačku i kasnije bili na teret državi.

Nakon koliko vremena će prema novom zakonu useljenici u Njemačku moći dovesti i svoje obitelji?

Tu se ništa nije mijenjalo. Moraju biti ispunjeni uvjeti koji vrijede i danas a to su dovoljno veliki prostor za stanovanje i mogućnost materijalnog izdržavanja obitelji.

Dodatno je iz ministarstva unutarnjih poslova na upit DW-a objašnjeno kako će za vrijeme preklapanja dva pravila za stručnjake biti bolje svoj proces useljavanja obaviti kroz novi zakon o useljavanju stručnjaka a ne kroz pravilo o zapadnom Balkanu, jer novim zakonom postoji veća pravna sigurnost. Prednost pravila o zapadnom Balkanu je s druge strane ta, da nije potrebno priznanje diploma nego je za useljavanje dovoljan radni ugovor poslodavca u Njemačkoj.