Njemačka ne planira da olakšice za radnike iz Zapadnog Balkana proširi i na druge zemlje

Njemačka je 2010. godine usvojila regulativu za Zapadni Balkan koja treba da olakša legalnu imigraciju građana iz šest država regiona i spriječi zloupotrebu njemačkog prava azila, ali za sada nije predviđeno da taj model koji se pokazao uspješnim, bude proširen i na druge zemlje.

Nije planirano ni povećanje godišnje kvote od 50.000 radnika koji će ako predoče važeći ugovor o radu imati pravo da legalno uđu u Njemačku i dobiju boravišnu i radnu dozvolu.

Ragulativa se odnosi na građane Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

To proizlazi iz odgovora Vlade Njemačke na pitanje poslaničke grupe liberalne FDP, donedavne članice vladajuće koalicije, javila je agencija dpa.

Od olakšica za Zapadni Balkan, koja su uvedene da bi se izbjeglo da ljudi sa Zapadnog Balkana bez osnova traže azil u Njemačkoj, mogu da profitiraju i radnici bez stručne spreme.

Osnovni preduslov je da prilikom zahtjeva za radnu dozvolu u Njemačkoj u diplomatsko-konzularnom predstvništvu u svojoj zemlji porijekla dokažu da već posjeduju potisani ugovor o radu sa budućim njemačkim poslodavcem.

Kontingent radnika sa Zapadnog Balkana je prvobitno bio ograničen na 25.000, a zatim je povećan na 50.000. Ta promjena stupila je na snagu 1. juna 2024. godine.

Zaključno sa 30. novembrom 2024. godine sa legalnom boravišnom i radnom dozvolom koje su izdate na osnovu te regulative za Zapadni Balkan, u Njemačkoj su boravile 79.594 osobe, proizlazi iz odgovora vlade, a prenosi dpa.

Krajem 2023. taj je broj iznosio oko 70.000.

Među tim radnicima, najviše je bilo ljudi sa Kosova, oko 20.000. Slijedi BiH sa nešto manje od 16.100, a za njom Sjeverna Makedonije sa oko 14.200.

FDP smatra da se model pokazao uspješnim i od vlade je zatražila odgovor da li je planirano njegovo proširenje i na druge zemlje izvan Evrope unije, odnosno da li bi slična regulativa mogla da se primijeni i na Brazil, Meksikom, Kolumbiju, Ekvador, Maroko, Ganu, Indiju, Indoneziju, Filipine, Uzbekistan, Vijetnam, NIgeriju, Gambiju i Južnu Afriku.

Njemačko Ministrstvo unutrašnjih poslova je ukazalo je da postoji samo mogućnost da se kontingenti radne snage ugovore bilateralnim sporazumima o migracijama sa pojedinim zemljama, sa kojima tek predstoje pregovori.

"Regulativa za Zapadni Balkan pokazala se kao izuzetno uspješan instrument, koji je podstakao stabilne uslove zapošljavanja i regularne migracije", rekla je poslanica FDP Ann-Veruschka Jurisch.

To što vlada sada odustaje od njenog planiranog proširenja na druge zemlje, "samo podvlači koliko su slobodni liberali bili važni kao motor u vladi", dodala je ona.

Njemačku 23. februara očekuju vanredni parlamentarni izbori, nakon raspada vladajuće tročlane koalicije socijaldemokratske SPD, liberalne FDP i Zelenih.

Koalicija se raspala pošto je izgubila parlamentarnu većinu nakon što je iz nje zbog nesuglasica oko budžeta i finansijske politike izašao najmanji partner FDP, prenio je Dnevni evropski servis.