Visoke kirije i nedostatak pristupačnih stanova sve više ograničavaju mogućnost radnika u Njemačkoj da prihvate bolje plaćene poslove u drugim regijama. Posljedice osjeća cijela privreda, upozorava Naučno savjetodavno vijeće pri njemačkom Ministarstvu privrede.
U novoj analizi stručnjaka koji savjetuju ministricu privrede Katherinu Reiche navodi se da problemi na stambenom tržištu usporavaju privredni rast. Posebno su pogođene regije koje se ekonomski razvijaju, ali u kojima troškovi stanovanja otežavaju dolazak radne snage.
"Visoki troškovi stanovanja opterećuju domaćinstva i otežavaju prelazak na produktivnije radno mjesto", navodi se u analizi.
"Time nedostatak stanova postaje prepreka ekonomskom razvoju Njemačke."
Predsjednik Vijeća Felix Bierbrauer upozorava da cijela privreda gubi prilike kada radnici ne mogu prihvatiti bolje plaćen posao jer u novoj sredini ne uspijevaju pronaći stan koji mogu priuštiti.
"Zato je stvaranje više stambenog prostora u regijama koje bilježe rast ključni zadatak ekonomske politike", poručio je Bierbrauer.
Veća zarada uz veće troškove stanovanja
Računica predstavljena u analizi pokazuje zašto promjena mjesta rada zaposlenima postaje manje privlačna. Radnik kojem je ponuđen posao s platom većom za jedan posto u novoj regiji često se suočava i s troškovima stanovanja višim za jedan posto.
To ne znači da su novčani iznosi povećanja plate i troškova stanovanja jednaki, ali pokazuje da veće zarade prate i skuplji stanovi.
Prema nalazima Vijeća, razlike u platama među regijama sve manje utiču na odluke o preseljenju, dok se rast zarada sve više odražava na cijene stanovanja.
"Ko se preseli zbog posla, jedva da ima više novca u džepu", rekao je Bierbrauer, ukazujući na rast kirija pri sklapanju novih ugovora o najmu.
Veće učešće vlasnika i investitora u troškovima infrastrukture
Među predloženim rješenjima je snažnije podsticanje općina da osiguraju više zemljišta za gradnju. Stručnjaci smatraju da postojeći sistem lokalnim zajednicama ne daje dovoljno razloga za takve odluke.
Općine, naime, snose znatne troškove izgradnje dodatnih škola, vrtića, sportskih sadržaja i saobraćajnih veza, dok povećanje vrijednosti zemljišta često donosi korist privatnim vlasnicima.
Vijeće zato predlaže veće finansijsko učešće vlasnika zemljišta i investitora kroz prošireni doprinos za infrastrukturne troškove ili naknadu povezanu s povećanjem vrijednosti zemljišta nastalim promjenom planskih uslova.
"Onaj kome dodatna prava gradnje povećaju vrijednost zemljišta trebao bi više doprinositi finansiranju potrebne infrastrukture – i izvan neposrednog područja izgradnje", rekao je Christian Bayer, glavni autor analize.
Kako je objasnio, novi stanovnici koriste i postojeću infrastrukturu, poput sportskih terena, bazena, pozorišta i srednjih škola.
Predložene su i izmjene starijih planskih dokumenata kojima bi se općenito dopustila veća ukupna površina etaža, uz jednostavnije odobravanje umjerenog proširenja objekata unutar postojećih naselja.
"Tako se dodatni stambeni prostor ne bi morao u svakom pojedinačnom slučaju ponovo izboriti protiv lokalnog otpora", navodi se u analizi.
Među preporukama su i porezne olakšice za preseljenje zbog posla.
Nedostaje više od milion stanova
Procjenjuje se da Njemačkoj nedostaje više od milion stanova. Prema analizi Saveznog instituta za istraživanje gradnje, urbanizma i prostora, do 2030. godine potrebno je graditi približno 320.000 novih stanova godišnje.
Međutim, institut Ifo prognozira da će i 2027. i 2028. godine biti završeno manje od 200.000 stanova godišnje. Stanogradnju već godinama usporavaju snažan rast kamata i troškova izgradnje.
"Slabost investicija u Njemačkoj prije svega je slabost građevinske aktivnosti", ocijenio je Bayer.
Istovremeno, najamnina danas čini gotovo 30 posto ukupnih potrošačkih izdataka prosječnog domaćinstva, dok je 2003. godine taj udio bio manji od 24 posto.
