bauen

Foto: Apa

29.10.2026 |

EU / EKONOMIJA

Izvor: Akta.ba

INFRASTRUKTURA PREDVODI RAST

Njemačka bilježi rekordan rast građevinskih narudžbi, najamnine i dalje rastu

Građevinske narudžbe u Njemačkoj porasle su u augustu za 23 posto. Rast predvodi infrastruktura, dok stanogradnja i tržište najma ostaju pod pritiskom.

Njemački građevinski sektor u augustu je zabilježio najveći mjesečni rast novih narudžbi od početka vođenja evidencije. Ipak, glavni pokretač ovog povećanja bilo je nekoliko velikih ugovora, dok stambena izgradnja i tržište najma i dalje ostaju pod pritiskom.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, obim novih narudžbi u glavnim građevinskim djelatnostima porastao je za 23 posto u odnosu na juli, nakon sezonskog i kalendarskog prilagođavanja.

Pozitivan trend vidljiv je i kada se posmatra duži period, čime se ublažava utjecaj mjesečnih oscilacija. Od juna do augusta obim narudžbi bio je za 7,6 posto veći nego u prethodna tri mjeseca.

"Konačno vidimo svjetlo na horizontu", izjavio je glavni izvršni direktor njemačkog udruženja građevinske industrije Tim-Oliver Müller.

Ipak, upozorio je da će se efekti velikih ugovora tek postepeno odraziti na poslovanje.

"Sigurno će trebati neko vrijeme da se posebno veliki projekti odraze na poslovanje sektora, a time i na trajniji rast prihoda", rekao je Müller.

Infrastrukturni projekti predvode rast

Najizraženije povećanje zabilježeno je u niskogradnji, koja obuhvata izgradnju cesta, željeznica i druge infrastrukture. U tom segmentu nove narudžbe porasle su za 31,6 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Istovremeno je visokogradnja, u koju spadaju stambene i poslovne zgrade, ostvarila rast narudžbi od 12,4 posto.

Građevinski sektor očekuje dodatni poticaj iz posebnog fonda njemačke savezne vlade za infrastrukturu i klimatsku neutralnost. Privredna udruženja, međutim, upozoravaju da se izdvojena sredstva zasad slabo odražavaju na poslovanje šireg kruga građevinskih kompanija.

Manje firme strahuju da će ostati bez udjela u velikim javnim poslovima jer se ugovori dodjeljuju u toliko velikim lotovima da se za njih može nadmetati samo mali broj velikih kompanija.

Glavni izvršni direktor Centralnog udruženja njemačkog građevinarstva Felix Pakleppa istakao je da mala i srednja preduzeća još imaju slobodne kapacitete. Prema njegovim riječima, iskorištenost građevinske opreme u visokogradnji iznosi svega 45 posto.

Veći prihodi i broj zaposlenih

Uz rast narudžbi, statistika bilježi i povećanje prihoda. U augustu su iznosili 10,9 milijardi eura, što je za 10,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Kada se isključi utjecaj promjena cijena, rast je iznosio 4,9 posto.

Broj zaposlenih u glavnim građevinskim djelatnostima povećan je za 1,5 posto, na približno 548.000. Statistički podaci odnose se na pogone kompanija koje imaju najmanje 20 zaposlenih.

Uprkos snažnom rastu narudžbi, predstavnici sektora traže dodatne političke mjere, posebno za pokretanje stambene izgradnje.

Pakleppa smatra da je podrška stanogradnji relativno povoljan način poticanja privredne aktivnosti. Prema njegovoj ocjeni, poticaji za stjecanje vlastitog doma mogli bi istovremeno ublažiti pritisak na tržište najma i ojačati domaću privredu.

Najamnine rastu, kupoprodajne cijene stagniraju

Rekordan rast građevinskih narudžbi zasad ne donosi rasterećenje stambenom tržištu. Studija Instituta njemačke privrede (IW) pokazuje da najamnine nastavljaju rasti, dok kupoprodajne cijene nekretnina gotovo stagniraju.

Početkom godine Institut je očekivao da će se godišnji rast oglašenih najamnina i kupoprodajnih cijena približiti stopama od tri do četiri posto. Međutim, procjene su se u međuvremenu promijenile.

"Sada, međutim, treba računati s tim da će kupoprodajne cijene prije stagnirati ili padati, dok će oglašene najamnine rasti još snažnije", istakli su istraživači.

"Uzrok tome je najnovije kretanje kamatnih stopa", naveli su.

Prema studiji IW-a, takvo kretanje kamata slabi potražnju za kupovinom nekretnina i preusmjerava je prema najmu, čime se dodatno povećava pritisak na najamnine.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI