Njemačka napušta fosilna goriva do 2045. godine: Gdje je ostatak Europe?

Njemačka je predstavila plan za prestanak oslanjanja na fosilna goriva do 2045. godine, čime je postala treća europska zemlja koja je objavila nacionalnu mapu puta za napuštanje uglja, nafte i plina. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da postavljeni ciljevi još nisu dovoljno ambiciozni.

Gotovo 200 zemalja obavezalo se na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP28 2023. godine da će postepeno smanjivati korištenje uglja, nafte i plina. Ipak, njemačko Ministarstvo okoliša saopćilo je 23. septembra da je veoma mali broj država do sada predstavio konkretne planove kako će to provesti.

Prelazak s fosilnih goriva bio je jedna od važnih tema i tokom prošlogodišnjih pregovora na COP30 u Belému, iako se to pitanje nije nalazilo na zvaničnom dnevnom redu. Više od 90 država podržalo je ideju izrade mapa puta koje bi svakoj zemlji omogućile da utvrdi vlastite ciljeve i dinamiku napuštanja fosilnih goriva.

Međutim, svi navodi o takvom pristupu uklonjeni su iz konačnog sporazuma u posljednjim satima samita, nakon što se nekoliko velikih zemalja proizvođača nafte usprotivilo ovom prijedlogu.

Njemačka cilja 2045. godinu

Njemačka, najveća europska ekonomija, planira intenzivirati razvoj obnovljivih izvora energije i povećati oslanjanje na električna vozila.

Istovremeno će koristiti sisteme Europske unije za trgovanje emisijama ugljika kako bi podstakla industrijske zagađivače na smanjenje korištenja fosilnih goriva.

Njemački ministar okoliša Carsten Schneider smatra da rat u Iranu, koji je doveo do snažnog rasta cijena nafte i plina, dodatno pokazuje zbog čega je potrebno smanjiti zavisnost od ovih energenata.

"Nisu samo ekstremni vremenski događaji širom svijeta ti koji pokazuju koliko hitno moramo učiniti više na zaštiti klime", kazao je Schneider.

Ukazao je i na posljedice koje geopolitičke krize i poremećaji na energetskim tržištima mogu imati na svakodnevni život stanovništva.

"Ako situacija u Hormuškom tjesnacu određuje mogu li ljudi sebi i dalje priuštiti svakodnevni odlazak na posao, onda to nije dobro stanje stvari", poručio je.

"Mapa puta je samo početna linija"

Njemački plan predstavljen je nakon Klimatskog samita generalnog sekretara UN-a, na kojem je António Guterres pozvao vlade da usvoje formalne nacionalne planove za napuštanje fosilnih goriva, s jasno definisanim rokovima i ciljevima usklađenim s Pariškim sporazumom.

Jennifer Morgan, bivša njemačka izaslanica za klimu, smatra da bi ubrzavanje prelaska na obnovljive izvore energije moglo imati značajne efekte i na energetsku sigurnost.

"Ubrzavanje prelaska s uglja, nafte i plina na čiste obnovljive izvore energije ojačat će energetsku nezavisnost i zaštititi potrošače od cjenovnih šokova u kritičnom trenutku", kazala je Morgan.

Ipak, upozorava da samo donošenje plana nije dovoljno.

"Međutim, mapa puta je samo početna linija. Da bi ova strategija zaista dala rezultate, mora biti podržana bržim, promišljenijim i pravednijim napuštanjem fosilnih goriva, uz istovremeno širenje zelene elektrifikacije", dodala je.

Šta planiraju Francuska i Nizozemska?

Francuska je početkom ove godine postala prva europska zemlja koja je objavila mapu puta za napuštanje fosilnih goriva. Planirano je da zemlja do 2050. godine prestane zavisiti od nafte i plina koji stvaraju emisije, što je kasniji rok u odnosu na njemački cilj.

Prema francuskom planu, posljednje dvije termoelektrane na ugalj trebale bi biti zatvorene do 2027. godine.

Francuska također želi da do 2030. godine dva od svaka tri nova automobila prodana na domaćem tržištu budu električna. Taj proces trebao bi pratiti razvoj infrastrukture za punjenje, kao i veća elektrifikacija autobusa i teških teretnih vozila.

Nizozemska je početkom septembra također predstavila nacionalni plan smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva u okviru novog Nacionalnog plana energetskog sistema. Za razliku od Njemačke i Francuske, nizozemski dokument ne određuje obavezujući krajnji datum za prestanak korištenja fosilnih goriva.

Linda Kalcher iz europskog think tanka Strategic Perspectives smatra da planovi koje su predstavile tri zemlje još nisu dovoljni za značajnije jačanje energetske sigurnosti.

"Ciljevi u mapama puta Francuske, Nizozemske i Njemačke i dalje su ispod nivoa potrebnog za poboljšanje energetske sigurnosti smanjenjem zavisnosti od nestabilnog i skupog uvoza fosilnih goriva", kazala je Kalcher.

Istovremeno ističe značaj činjenice da su tri velike ekonomije krenule u ovom pravcu.

"Snažan signal predstavlja činjenica da tri ekonomije, koje zajedno čine oko 46 posto BDP-a EU, sada određuju pravac svoje tranzicije od fosilnih goriva", navela je Kalcher.

Pozivi Njemačkoj na snažnije mjere

Laurie Van Der Burg iz organizacije Oil Change International smatra da Njemačkoj treba priznati odluku da se obaveže na napuštanje fosilnih goriva, ali ocjenjuje da sadašnji pristup nije dovoljan.

"Međutim, napori njemačke vlade da preuzme ulogu klimatskog lidera nisu u skladu ni sa stvarnim razmjerama krize ni s njenom odgovornošću kao bogate zemlje koja je historijski bila veliki emiter", kazala je Van Der Burg.

Prema njenim riječima, njemačka vlada trebala bi preispitati i način na koji usmjerava javna sredstva.

"Ako Njemačka ozbiljno želi ekonomsku prosperitetnost, energetsku sigurnost i pristupačne cijene, trebala bi prekinuti finansiranje fosilnih goriva, ojačati svoju nacionalnu mapu puta i preusmjeriti javni novac prema otpornoj i cjenovno pristupačnoj budućnosti zasnovanoj na obnovljivim izvorima energije", zaključila je.