Njemačka planira prepoloviti godišnju kvotu za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana, uključujući građane Bosne i Hercegovine, dok unutar vladajuće koalicije traje spor o reformi koja bi omogućila duže radne dane. Oba prijedloga izazivaju protivljenje: građevinski sektor upozorava na nedostatak radnika, a sindikati na posljedice po zdravlje zaposlenih.
Prema reformskom programu njemačke vlade, od 1. januara 2027. godine broj osoba koje godišnje mogu doći na rad putem pravila za Zapadni Balkan trebao bi biti ograničen na 25.000. To predstavlja polovinu sadašnje kvote od 50.000, a vlasti ovaj potez obrazlažu rastom nezaposlenosti u Njemačkoj.
Ovaj model zapošljavanja obuhvata državljane BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova. Omogućava pristup njemačkom tržištu rada i bez formalno priznate stručne kvalifikacije, dok za regulisane profesije, poput ljekarske, vrijede posebni uslovi.
Najavljeno smanjenje posebno zabrinjava njemačko građevinarstvo. Kako prenosi Handwerksblatt, Centralno udruženje njemačkog građevinarstva (ZDB) navodi da približno 30 posto viza iz ovog programa odlazi radnicima u građevinskom sektoru, koji ga koristi više od bilo koje druge djelatnosti.
Iz udruženja upozoravaju da bi ograničavanje dolaska radnika ugrozilo realizaciju infrastrukturnih projekata. Zato traže zadržavanje najmanje sadašnje kvote, digitalizaciju i ubrzavanje viznih postupaka te razmatranje proširenja programa na dodatne zemlje.
Istovremeno, njemačka vlada pokušava usaglasiti promjene u organizaciji radnog vremena. CDU/CSU i SPD koalicionim sporazumom predvidjeli su mogućnost prelaska s dnevnog na sedmično ograničenje rada, ali se razilaze oko zaštitnih mehanizama za zaposlene.
Prema važećem njemačkom zakonu, radni dan u pravilu traje najviše osam sati. Produženje na deset sati dopušteno je ako prosjek u periodu od šest kalendarskih mjeseci ili 24 sedmice ostane najviše osam sati po radnom danu.
Kako objašnjava Tagesschau, predložena reforma omogućila bi drugačiju raspodjelu sati tokom sedmice, uz oslanjanje na europski okvir od prosječno najviše 48 sati sedmično. Prema koalicionom sporazumu, trebalo bi zadržati najmanje 11 sati odmora između dvije smjene.
Poslodavci smatraju da bi takav pristup olakšao organizaciju sezonskog, smjenskog i projektnog rada. Sindikati, međutim, upozoravaju da bi duži radni dani povećali zdravstvene rizike i otežali usklađivanje posla s porodičnim obavezama.
Deutsche Welle navodi da je prvi nacrt reforme, pripremljen u junu, predviđao prelazak na sedmično ograničenje samo tamo gdje postoje kolektivni ugovori, uz dodatnu zaštitu zdravlja i elektronsko evidentiranje radnog vremena. CDU/CSU i predstavnici poslodavaca odbacili su takve uslove, nakon čega je reforma zastala.
Kancelar Friedrich Merz zagovara ubrzavanje promjena, dok SPD insistira da zaposleni moraju učestvovati u odlučivanju o rasporedu rada.
Prema navedenim izvorima, smanjenje kvote za Zapadni Balkan predstavlja plan za 2027. godinu, dok je reforma radnog vremena i dalje predmet političkog usaglašavanja. Najave zato ne znače da je kvota već prepolovljena niti da je osmosatni radni dan ukinut.
