Iranski predsjednik Ebrahim Raisi preminuo je nakon što se helikopter koji je prevozio njega i druge dužnosnike srušio u planinskom i šumovitom području zemlje po lošem vremenu.
Ovaj 63-godišnjak, lik koji predstavlja konzervativne i tvrdokorne frakcije u iranskoj politici, bio je predsjednik gotovo tri godine i činilo se da je na putu da se kandidira za reizbor sljedeće godine.
Bivši vrhovni sudija, Raisi je bio hvaljen kao potencijalni nasljednik ajatolaha Ali Khameneija, 85-godišnjeg vrhovnog vođe Irana.
Raisi je rođen u Mashhadu u sjeveroistočnom Iranu, vjerskom središtu šiitskih muslimana. Prošao je vjersko obrazovanje i obučavao se u Qomu, studirajući pod vodstvom istaknutih učenjaka, uključujući Khameneija.
Također, kao i vrhovni vođa, nosio je crni turban, koji je označavao da je sayyid – potomak poslanika Muhameda.
Raisi je stekao iskustvo kao tužitelj u više jurisdikcija prije nego što je 1985. došao u Teheran. Upravo je u glavnom gradu, prema organizacijama za ljudska prava, bio dio odbora sudija koji su nadzirali pogubljenja političkih zatvorenika.
Pokojni predsjednik bio je dugogodišnji član Skupštine stručnjaka, tijela koje ima zadatak izabrati zamjenu za vrhovnog poglavara u slučaju njegove smrti.
Postao je glavni državni tužitelj 2014. na dvije godine, kada ga je Khamenei imenovao da vodi Astan Quds Razavi. Dobrotvorni fond, ima milijarde dolara imovine i čuvar je svetišta imama Reze, osmog šiitskog imama.
Raisi se prvobitno kandidirao za predsjednika 2017, neuspješno se suprotstavljajući ponovnom izboru bivšeg predsjednika Hassana Rouhanija, koji je predstavljao centristički i umjereni tabor.
Screenshot videa s mjesta nesreće, Federalna.ba
Nakon kratke pauze, Raisi je dospio na naslovnice kao novi šef iranskog pravosudnog sistema, kojeg je imenovao Khamenei 2019. Predstavljao se kao branitelj pravde i borac protiv korupcije, te je mnogo putovao iranskim pokrajinama kako bi pridobio podršku javnosti.
Raisi je postao predsjednik 2021. usred slabog odaziva birača i velike diskvalifikacije reformističkih i umjerenih kandidata, te se činilo da je osigurao čvrstu osnovu za ponovni izbor.
Kao i kod drugih najviših iranskih dužnosnika, njegova najoštrija retorika bila je rezervirana za Izrael i Sjedinjene Američke Države, a zatim njihove zapadne saveznike.
Raisi je održao mnogo govora od početka rata u Gazi u oktobru kako bi osudio "genocid" i "masakre" koje je Izrael počinio nad Palestincima, te je pozivao međunarodnu zajednicu da intervenira.
Obećao je osvetu protiv Izraela nakon što je sravnio zgradu teheranskog konzulata u Siriji i ubio sedam pripadnika Islamske revolucionarne garde (IRGC), uključujući dva generala.
Pozdravio je odgovor Irana, koji je lansirao stotine bespilotnih letjelica i projektila na Izrael, od kojih je većinu oborila koalicija izraelskih saveznika – ali Iran tvrdi da je postigao uspjeh.
Raisi je bio neprijateljski nastrojen prema iranskom nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. ili Zajedničkom sveobuhvatnom akcionom planu (JCPOA), koji je u neizvjesnosti nakon što se bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz njega 2018.
Bio je prvak strateške politike "otpora" i "otpornosti" koju je Khamenei usvojio suočen s najoštrijim sankcijama s kojima se Iran suočio, nametnutih nakon što je nuklearni sporazum propao.
Blizak saveznik IRGC-a, pokojni predsjednik također je bio čvrsti podržavatelj "osovine otpora" političkih i naoružanih grupa koje Iran podržava širom regije, uključujući Irak, Siriju, Liban i Jemen.
Bio je i snažan pobornik sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, kojeg je Iran podržao u ratu njegove vlade protiv sirijske opozicije, koji je ostavio stotine hiljada mrtvih.
