Trumpovi savjetnici privode kraju planove za uzvratne carinske mjere

Tim trgovinskih savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa finalizirao je u srijedu strategiju uvođenja uzvratnih carinskih ograničenja. Mjere koje će obuhvatiti sve zemlje koje naplaćuju carine na američke proizvode, dodatno su povećale zabrinutost zbog mogućeg globalnog trgovinskog sukoba.

Donald Trump je u ponedjeljak izazvao šok na tržištima najavom uvođenja carina na sav uvoz čelika i aluminija, koje stupaju na snagu 12. marta. Odluka je naišla na oštre kritike iz Meksika, Kanade i Evropske unije, dok su Japan i Australija izrazili namjeru da pregovaraju o izuzecima.

Industrije koje zavise od ovih sirovina suočavaju se s rastućim troškovima, dok su trgovinske tenzije dodatno eskalirale prošle sedmice, kada je Donald Trump uveo dodatnu carinu od 10% na kinesku robu, što je stupilo na snagu 4. februara. Kina je odmah odgovorila kontramjerama.

Pored toga, američki predsjednik je odgodio uvođenje 25% carina na robu iz Meksika i Kanade do 4. marta, dajući dodatno vrijeme za pregovore o sigurnosti granica i suzbijanju krijumčarenja fentanila.

Iako su pojedini američki radnici podržali ove carinske mjere, mnoge kompanije iz proizvodnog sektora izražavaju zabrinutost zbog negativnog utjecaja na lance snabdijevanja i poslovanje.

Zvaničnici Bijele kuće još uvijek nisu objavili konkretne detalje o strukturi i vremenskom okviru novih tarifa, ali prema izvorima, službena najava se očekuje do kraja sedmice.

Donald Trump je u ponedjeljak izjavio da će u narednim danima predstaviti uzvratne carinske mjere za zemlje koje oporezuju američke proizvode, uz mogućnost uvođenja dodatnih tarifa na automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Izazovi primjene uzvratnih carina

Stručnjaci ističu da bi sprovođenje ovakvog carinskog režima moglo predstavljati značajan izazov za Trumpovu administraciju. William Reinsch, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije, smatra da bi vlasti mogle razmotriti jednostavniju opciju – jedinstvenu tarifu od 10% ili 20% – ili složeniji pristup, koji bi podrazumijevao prilagođavanje američkih carina stopama pojedinih zemalja.

Damon Pike, trgovinski analitičar iz kompanije BDO International, naglašava da bi takav model bio izuzetno teško sprovesti, s obzirom na to da 186 članica Svjetske carinske organizacije primjenjuje različite tarife.

"Na globalnom nivou postoji oko 5.000 tarifnih kategorija proizvoda definisanih na šestocifrenom nivou, a kada to pomnožite s 186 zemalja, dolazite do kompleksnosti nalik vještačkoj inteligenciji," objašnjava Damon Pike.

Analitičari navode da Donald Trump može koristiti više pravnih mehanizama za realizaciju svoje politike, uključujući Član 122 Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućava privremenu tarifu do 15% na period od šest mjeseci, kao i Član 338 Zakona o tarifama iz 1930., koji daje ovlasti za odgovor na trgovinsku diskriminaciju, ali do sada nikada nije korišten. Također, predsjednik bi mogao posegnuti za Zakonom o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA), koji je ranije korišten za carinske mjere protiv Kine i predložene tarife protiv Kanade i Meksika.

Međutim, William Reinsch upozorava da bi uvođenje uzvratnih carina moglo značiti da SAD indirektno prepuštaju kontrolu nad svojim carinskim politikama drugim zemljama, što bi moglo imati nepredviđene posljedice.

"Ako, na primjer, Kolumbija nameće visoke carine na kafu kako bi zaštitila svoju proizvodnju, mi bismo morali uzvratiti istom visokom carinom na kolumbijsku kafu – iako SAD ne proizvode kafu. Na kraju bi najveći gubitnici bili američki potrošači," zaključuje William Reinsch, prenosi Reuters.