U prvoj polovini ove godine italijanski izvoz poljoprivrednih mašina zabilježio je pad od 10,4%, dok je izvoz u Sjedinjene Američke Države smanjen za čak 42,4%. Prema podacima ISTAT-a o vanjskoj trgovini, koje je FederUnacoma objavila u Bariju uoči sajma Agrilevante, vrijednost izvoza italijanskih tehnologija na američko tržište pala je s 480 na 276 miliona eura. Na taj rezultat snažno su uticale carinske mjere i nepovoljna ekonomska klima, koja je uzrokovala i ukupni pad italijanskog izvoza.
Klimu neizvjesnosti i fragmentaciju globalnih tržišta jasno odražavaju i italijanski izvozni pokazatelji, koji su nastavili negativan trend zabilježen u 2024. godini. Ipak, mediteransko tržište, na kojem italijanska industrija poljoprivrednih mašina ima vodeću ulogu, pokazalo je stabilnost, dok afričko tržište sve više dobija strateški značaj.
"Politike trenutne američke administracije ozbiljno štete našem sektoru," izjavila je predsjednica FederUnacome Mariateresa Maschio.
"Prošle godine Sjedinjene Američke Države bile su naše glavno izvozno tržište, s udjelom od 14% u ukupnom izvozu. Najveća potražnja odnosila se na traktore, građevinske mašine, specijalizovanu opremu za uzgoj, kao i na sisteme za navodnjavanje i spravljanje stočne hrane."
Predsjednica je dodala da "nove trgovinske okolnosti podstiču italijanske kompanije da traže prilike u zemljama s rastućom poljoprivrednom ekonomijom i sve većom potražnjom za mehanizacijom, poput onih u jugoistočnoj Aziji – Indoneziji, Tajlandu, Vijetnamu i Filipinima – kao i u mediteranskom području, kojem je upravo posvećen sajam Agrilevante."
Italijanska industrija poljoprivrednih mašina pozicionirala se kao ključni partner za zemlje Mediterana, koje, uprkos globalnim poteškoćama u sektoru mehanizacije, pokazuju visoku otpornost. Dok je ukupni italijanski izvoz opao za 10,4%, pad u mediteranskoj regiji iznosio je svega 3%, što je omogućilo Italiji da zadrži snažne tržišne pozicije širom regiona. Trenutno je glavni dobavljač poljoprivredne mehanizacije za Albaniju, Grčku, Tursku, Izrael i Tunis, drugi dobavljač Francuske, Slovenije, Bugarske, Jordana, Libana, Alžira, Libije i Maroka, te treći po vrijednosti isporuka u Španiji, Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.
Između 2021. i 2024. godine vrijednost italijanskog izvoza u mediteranske zemlje porasla je za 15%, s 1,93 na 2,21 milijardu eura, što čini 36,2% ukupne vrijednosti izvoza u sektoru. Iako Mediteran ostaje ključno i stabilno tržište, sve veći potencijal pokazuju sjeverna i podsaharska Afrika. Ove regije posjeduju ogroman razvojni kapacitet i očekuje se kontinuirani rast potražnje za poljoprivrednim tehnologijama u narednim godinama.
Afrički kontinent trenutno bilježi snažan demografski rast – prema procjenama, do 2050. godine broj stanovnika mogao bi dostići 2,5 milijardi. U isto vrijeme, Afrika se suočava s izazovom prehrambene sigurnosti, jer godišnji uvoz hrane iznosi oko 35 milijardi dolara, a do kraja 2025. mogao bi dostići 110 milijardi.
"U bliskoj budućnosti potražnja za hranom će rasti ne samo kvantitativno, nego i kvalitativno, zahvaljujući razvoju srednje klase s naprednijim navikama potrošnje i većom kupovnom moći," zaključila je Mariateresa Maschio.
U globalnom kontekstu obilježenom ekonomskom neizvjesnošću, mediteranske zemlje pokazuju snažnu otpornost, s rastom BDP-a koji premašuje svjetski i evropski prosjek. Pozitivan ekonomski trend ogleda se i na tržištu poljoprivrednih mašina, koje u svim zemljama regiona bilježi stabilan rast. Ulaganja u tehnološki razvoj smatraju se ključnim za povećanje poljoprivredne produktivnosti i očuvanje ekološke ravnoteže.
Iako geopolitičke tenzije, sukobi i trgovinski ratovi usporavaju globalnu ekonomsku aktivnost, regije poput Magreba i Balkana pokazuju izuzetnu otpornost. Prema procjenama, one bi godinu mogle završiti s rastom BDP-a od 4% odnosno 3%, što je više od globalnog prosjeka (+2,3%) i prosjeka Evropske unije (1,1%).
Na tržištu poljoprivrednih mašina u mediteranskoj regiji u posljednjih šest godina, od 2019. do 2024, vrijednost je porasla sa 12,3 na 16,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 34%. Ove podatke iznijela je Mariateresa Maschio tokom konferencije za medije u Bariju, povodom otvaranja sajma Agrilevante – izložbe tehnologija za mediteransku poljoprivredu, koja se održava od 9. oktobra u prijestonici Apulije.
"Francuska, Italija i Španija čine 60% cijelog mediteranskog tržišta," objasnila je Maschio, "ali regije poput Balkana i Bliskog Istoka bilježe izuzetno dobre stope rasta." Na Balkanu je vrijednost sektora u pomenutom periodu porasla za 120% (s 1,5 na 3,3 milijarde eura), u Turskoj za 390% (1,4 milijarde eura u 2024.), a na Bliskom Istoku za više od 90%. Sjeverna Afrika također je ostvarila rast od 21%, s ukupnim prometom od 859 miliona eura.
Prema prognozama istraživačke firme Exportplanning, do 2028. godine očekuje se dalji rast mediteranskog tržišta poljoprivredne tehnologije – 1% u mediteranskoj Evropi, 8% na Balkanu i 6% u Magrebu u odnosu na 2024. Ukupna vrijednost tržišta trebala bi dostići oko 17 milijardi eura, što je za oko 500 miliona više nego 2024. godine (+3%).
Uprkos izazovima koji proizlaze iz političke nestabilnosti i geopolitičkih napetosti, mediteranska regija zadržava veliki potencijal zahvaljujući kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima, jednostavnom transportu i dugoj tradiciji trgovinskih odnosa, u kojima Italija ostaje strateški partner.
"Ovi ciljevi," zaključila je predsjednica FederUnacome, "zahtijevaju kvantni skok u tehnološkoj opremljenosti kako bi se u potpunosti iskoristio poljoprivredni potencijal bazena, a upravo je to misija Agrilevantea, izložbe koju je FederUnacoma pokrenula kao platformu za ova nova tržišta."
