Japan odobrio rekordni budžet za odbranu usred tenzija s Kinom

Japanska vlada dala je saglasnost na dosad najveći budžet za odbranu u trenutku pojačanih tenzija s Kinom, koja je ovih dana optužila Tokio da doprinosi utrci u naoružanju u svemiru.

Kako piše The Guardian, nacrt odbrambenog budžeta za narednu fiskalnu godinu, koji je kabinet odobrio u petak, premašuje devet biliona jena, odnosno oko 58 milijardi dolara. To predstavlja povećanje od 9,4 posto u odnosu na aktuelni budžet koji ističe u aprilu.

Riječ je o četvrtoj godini japanskog petogodišnjeg plana, čiji je cilj da se godišnja potrošnja za oružane snage udvostruči i dostigne nivo od dva posto bruto domaćeg proizvoda. Predloženi budžet predviđa jačanje kapaciteta za uzvratne udare, kao i unapređenje obalske odbrane kroz razvoj raketa zemlja–more i bespilotnih sistema.

Za zaštitu obala planirano je izdvajanje od oko 100 milijardi jena za raspoređivanje velikih bespilotnih letjelica, površinskih i podvodnih dronova namijenjenih nadzoru i odbrani. Ovi sistemi bit će dio integriranog projekta pod nazivom "Štit", čija je puna operativnost planirana za mart 2028. godine, saopćili su zvaničnici japanskog ministarstva odbrane.

Rast odbrambene potrošnje dešava se u kontekstu pogoršanih odnosa između Tokija i Pekinga. Kina već duže vrijeme kritikuje jačanje japanskih vojnih kapaciteta, a dodatne tenzije izazvane su prošlog mjeseca nakon izjave japanske premijerke Sanae Takaichi da bi se Japan vjerovatno vojno uključio u slučaju kineskog napada na Tajvan, koji Peking smatra dijelom svoje teritorije.

Takve izjave naišle su na oštru reakciju kineskih vlasti, koje su potom pokrenule niz diplomatskih i ekonomskih protumjera. Premijerka Takaichi odbila je povući svoje riječi, dok je japanska vlada naglasila da one ne označavaju promjenu zvanične odbrambene politike. Uprkos tome, kineski zvaničnici nastavili su javno kritizirati Tokio, često se osvrćući na nove vojne i tehnološke najave iz Japana.

Na redovnom brifingu u četvrtak, kinesko ministarstvo odbrane saopćilo je da nedavni japanski projekti u oblasti svemirske tehnologije, od kojih se dio realizira u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, "ubrzavaju militarizaciju svemira i podstiču svemirsku utrku u naoružanju".

Japan je od marta 2023. godine lansirao više raketa koje su u orbitu nosile teretne letjelice i satelite namijenjene GPS sistemima i prikupljanju obavještajnih podataka.

Iako japanski poslijeratni ustav formalno zabranjuje upotrebu sile za rješavanje međunarodnih sporova, izmjene usvojene 2015. godine omogućile su korištenje kolektivne samoodbrane u određenim okolnostima, čak i kada Japan nije direktno napadnut.

Aktuelna japanska sigurnosna strategija Kinu označava kao najveći strateški izazov te zagovara snažniju sigurnosnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama. U istom obraćanju, kinesko ministarstvo odbrane uputilo je kritike i Washingtonu zbog kontinuirane podrške Tajvanu, sedmicu nakon što je odobrena američka prodaja oružja Tajpeju vrijedna više od 10 milijardi dolara.

Prošle sedmice američki Senat usvojio je i Zakon o nacionalnoj odbrani, koji uključuje ovlaštenje da se u 2026. godini do jedne milijarde dolara izdvoji za sigurnosnu saradnju povezanu s Tajvanom.

Kineski zvaničnik Zhang optužio je Sjedinjene Američke Države da „ohrabruju aktivnosti usmjerene ka nezavisnosti Tajvana“ i time, kako je naveo, ugrožavaju mir i stabilnost u regiji.

Peking i dalje smatra Tajvan provincijom koja se mora ponovno ujediniti s kopnenom Kinom, dok većina stanovnika Tajvana odbacuje takav stav.