Nakon hapšenja Madura, zlato i srebro rastu, a nafta gubi na vrijednosti

Nakon vijesti o hapšenju predsjednika Venezuele Nicolása Madura, na finansijskim tržištima zabilježen je rast cijena plemenitih metala, jer su investitori povećali oprez zbog geopolitičkih neizvjesnosti.

Vrijednost zlata porasla je za oko 2,2 posto i kretala se na nivou od približno 4.424 dolara po unci, dok je srebro zabilježilo snažniji rast od 3,9 posto. Kako navodi Reuters, dio kapitala preusmjeren je ka imovini koja se smatra sigurnim utočištem u periodima pojačanih rizika.

Za razliku od plemenitih metala, cijene nafte su oslabile, dok su berzanski pokazatelji u većini europskih i azijskih zemalja bilježili rast.

Tokom 2025. godine zlato i srebro su dostigli rekordne nivoe, ali su krajem decembra izgubili dio dobitaka. I pored tog povlačenja, zlato je godinu završilo s najboljim godišnjim učinkom još od 1979. godine, uz rast veći od 60 posto. Historijski maksimum od 4.549,71 dolar po unci zabilježen je 26. decembra.

Rast cijene zlata bio je potaknut očekivanjima dodatnog snižavanja kamatnih stopa, kontinuiranim kupovinama centralnih banaka, kao i zabrinutošću tržišta zbog globalnih političkih napetosti i ekonomske neizvjesnosti.

Na tržištu energije, cijene su u ranoj fazi trgovanja oscilirale, a potom pale, dok su investitori procjenjivali moguće posljedice američke intervencije u Venezueli po globalno snabdijevanje. Brent sirova nafta pojeftinila je za 50 centi, odnosno 0,8 posto, te je iznosila 60,26 dolara po barelu.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će Sjedinjene Američke Države iskoristiti velike naftne rezerve Venezuele nakon hapšenja Madura, poručivši da će SAD "upravljati zemljom sve dok se ne stvore uslovi za sigurnu, pravilnu i razboritu tranziciju".

Ipak, prema ocjenama analitičara, ovaj potez neće imati trenutni utjecaj na cijene energenata. Stručnjaci upozoravaju da bi obnova venezuelanske naftne infrastrukture, koja bilježi pad još od početka 2000-ih godina, zahtijevala višemilijardna ulaganja.

Investicioni strateg OCBC banke Vasu Menon naveo je da je proizvodnja sirove nafte u Venezueli već godinama na niskom nivou te da trenutno učestvuje s tek oko jedan posto u ukupnoj globalnoj proizvodnji.

Sličan stav iznio je i bivši izvršni direktor BP-a Lord Browne, koji je za BBC rekao da bi povratak proizvodnje zahtijevao "ogromna ulaganja i značajno vrijeme". Iako je moguće kratkoročno povećanje dijela proizvodnje, upozorio je da bi ukupni izlaz mogao čak i opasti tokom procesa reorganizacije industrije.