Sve glasniji pozivi u Europi: Hoće li Mundijal 2026 biti bojkotovan zbog Trumpa?

Zbog zategnutih odnosa između europskih vlada i Sjedinjenih Američkih Država, u pojedinim krugovima sve su prisutniji pozivi da europske reprezentacije razmotre bojkot Svjetskog prvenstva 2026. godine. Među onima koji takvu opciju spominju nalaze se političari, navijači i ljudi iz nogometnih struktura, a kao posebno sporno pitanje navode se potezi administracije Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom.

Trump je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošle sedmice izjavio da neće koristiti silu kako bi anektirao Grenland, ali je prethodno poručio da bi do cilja teško došao bez "pretjerane snage i sile", uz ocjenu da bi SAD u takvom scenariju bile "nezaustavljive". U tekstu se navodi da europske vlade, zbog njegove ranije prakse naglih promjena stavova, i dalje računaju na različite mogućnosti, uprkos kasnijoj informaciji da je s NATO-om dogovoren okvir sporazuma o Grenlandu.

Danska, čiji je Grenland poluautonomna teritorija, zasad ne poziva na bojkot. Mogens Jensen iz danskih Socijaldemokrata rekao je za DW da je bojkot „jedno od posljednjih sredstava“, ali je naglasio da bi se stav promijenio ako bi došlo do invazije.

"Ako bi se to desilo, onda je rasprava o bojkotu vrlo, vrlo relevantna", rekao je Jensen, dodajući da bi bojkot mogao postati vjerovatan ukoliko se situacija razvije u stvarni konflikt.

Pitanje bojkota, prema navodima teksta, razmatra se i u širem europskom kontekstu, uključujući moguće posljedice američkih carina povezanih s Grenlandom. Kao zemlje koje su već osigurale plasman na turnir spominju se Norveška, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska i Škotska), dok su Danska, Švedska i Sjeverna Irska u baražu.

U Njemačkoj su se pojavile različite poruke. Zastupnik CDU-a Roderich Kiesewetter ocijenio je da bi u slučaju eskalacije, uključujući trgovinski sukob s Europskom unijom, bilo teško zamisliti učešće europskih zemalja na Mundijalu. S druge strane, državna ministrica sporta Christiane Schenderlein poručila je da odluke o nastupu ili bojkotu donose sportske asocijacije, a ne političari.

Navijački pritisak također raste. Nizozemac Teun van de Keuken pokrenuo je peticiju koja je, prema tekstu, prešla 135.000 potpisa.

"Sportske asocijacije skoro uvijek kažu da ne žele miješati politiku i sport, ali problem je što je politika već tu i morate zauzeti stav“, rekao je van de Keuken za DW. On je naveo da mu nije drago što bi bojkot mogao značiti i izostanak Svjetskog prvenstva, ali da političke okolnosti vidi kao važnije.

Dodatne kritike usmjerene su i na FIFA-u, pri čemu se problematizira njena tvrdnja o političkoj neutralnosti, posebno zbog javne bliskosti predsjednika FIFA-e Giannija Infantina i Trumpa. Jensen je rekao da strahuje da bi turnir mogao biti iskorišten za propagandu te izrazio sumnju u FIFA-inu ideju uvođenja "mirovne nagrade".

"Ne znam na kojoj osnovi FIFA odjednom treba dodjeljivati mirovnu nagradu, ali to može biti upozorenje onoga što bi nas moglo čekati kada turnir bude u SAD-u", rekao je.

U tekstu se navodi da bi ključni trenutak za eventualno usaglašavanje stavova mogao biti naredni sastanak Izvršnog komiteta UEFA-e u Briselu, s obzirom na to da bi europski blok, kao kontinent s velikim brojem učesnika na turniru, imao značajan utjecaj. Predsjednica Nogometnog saveza Norveške Lise Klaveness poručila je da niko ne bi trebalo da ide sam u eventualni bojkot:

"Ne vjerujemo da je izolovani bojkot efikasno sredstvo za trajne promjene. U ovakvim vremenima posebno je važno da europske zemlje govore jednim glasom i da ostanu ujedinjene", prenosi Deutsche Welle.