Trump koči cijenu ugljika, brodari ulažu milijarde u zelenu flotu

Uprkos protivljenju administracije Donalda Trumpa uvođenju globalne cijene ugljika, vodeće kompanije u brodarskom sektoru nastavljaju s investicijama vrijednim više milijardi dolara usmjerenim na smanjenje emisija štetnih gasova.

Kako navodi Reuters, Europska unija, Brazil i još nekoliko država intenziviraju aktivnosti na preusmjeravanju ove industrije, koja učestvuje s gotovo tri posto u ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova, prema održivijem modelu poslovanja.

Ipak, tokom oktobra su Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija, kao dva najveća proizvođača nafte na globalnom nivou, predvodile inicijativu kojom je donošenje odluke o uvođenju nameta od 380 dolara po metričkoj toni u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) prolongirano za godinu dana.

Pojedini stručnjaci su u početku procjenjivali da bi izostanak jedinstvenog međunarodnog mehanizma mogao otežati strateško planiranje i navesti kompanije da uspore sa zelenim ulaganjima. Međutim, u razgovorima koje je Reuters obavio s predstavnicima 15 brodarskih firmi, luka, dobavljača goriva i kompanija iz oblasti pomorske tehnologije, njih deset je navelo da regionalni regulatorni okviri, dugoročna priroda investicionih ciklusa te očekivanja nastavka procesa dekarbonizacije podstiču nastavak započetih ulaganja.

Podaci o planiranim isporukama do 2028. godine ukazuju na to da u novogradnji preovladavaju narudžbe plovila prilagođenih korištenju alternativnih goriva. Håkan Agnevall, izvršni direktor Wartsile, velikog proizvođača brodskih motora i sistema za čišćenje ispušnih plinova, rekao je da jednogodišnja odgoda cijene ugljika vjerovatno neće uzdrmati njegove klijente, koji obično planiraju s perspektivom od 30 godina.

"Nije hrabro reći da će se propisi mijenjati tokom tih 30 godina", kazao je.

Trenutno većina od približno 50.000 komercijalnih brodova u svjetskoj plovidbi koristi lož ulje ili plinsko ulje. Ipak, države članice IMO-a su 2023. godine jednoglasno usvojile cilj postizanja neto nulte emisije do ili oko 2050. godine.

U skladu s tim opredjeljenjem, kompanije su počele naručivati brodove s dvostrukim pogonom, koji pored konvencionalnih goriva mogu koristiti i alternativne opcije poput ukapljenog prirodnog plina (LNG), metanola i amonijaka.

Iako je Pacific Basin, jedan od većih vlasnika brodova za rasuti teret, odlučio nabaviti četiri nova plovila na fosilna goriva, uz obrazloženje da je odgoda IMO-ove odluke uticala na takav potez, taj primjer ostaje izuzetak.

Za razliku od pojedinih drugih grana privrede – od energetskog sektora do automobilske industrije - koje su ublažile svoje klimatske ciljeve, naročito nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, brodarska industrija zasad nije pokazala namjeru da odustane od započetog smjera.

Najveće brodarske kompanije potvrdile su nastavak ulaganja u tehnologije i rješenja za smanjenje emisija, uključujući plovila s dvostrukim pogonom te sisteme za unapređenje energetske efikasnosti na brodovima.