Američki Senat usvojio je rezoluciju kojom se od predsjednika Donalda Trumpa zahtijeva da obustavi vojnu kampanju protiv Irana ili da za svako buduće vojno djelovanje prethodno pribavi saglasnost Kongresa.
Za rezoluciju je u utorak glasalo 50 senatora, dok ih je 48 bilo protiv. Dokument je ranije ovog mjeseca dobio podršku i u Predstavničkom domu.
Iako republikanci imaju većinu u Senatu, četvero njihovih senatora podržalo je prijedlog zajedno s gotovo svim demokratama. Time je prvi put jedna rezolucija o ratnim ovlastima prošla oba doma američkog Kongresa, iako se ne očekuje da će postati zakon te se njen domet uglavnom smatra simboličnim.
Među republikancima koji su glasali za rezoluciju bili su Bill Cassidy iz Louisiane, Lisa Murkowski s Aljaske, Susan Collins iz Mainea i Rand Paul iz Kentuckyja. Mitch McConnell i Dave McCormick nisu učestvovali u glasanju, dok je jedini demokrat koji se priklonio republikancima bio senator John Fetterman iz Pennsylvanije.
Senat zadao Trumpu politički udarac
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer podsjetio je da je ovo deseti pokušaj Senata da kroz rezoluciju o ratnim ovlastima ograniči Trumpove vojne aktivnosti prema Iranu.
"Godinama je Trump obećavao da će vršiti maksimalan pritisak na Iran, ali je na kraju američkom narodu donio maksimalnu konfuziju, maksimalni haos i maksimalne troškove kroz svoj katastrofalni rat", izjavio je Schumer.
Dodao je da je većina republikanskih senatora kontinuirano podržavala predsjednikovu politiku prema Iranu.
"Iznova i iznova, ogromna većina republikanskih senatora stajala je uz Trumpa i njegov rat, umjesto uz američki narod. Građani Sjedinjenih Država platili su cijenu Trumpove historijske greške u Iranu. Ovaj potez ostat će zabilježen kao jedan od najgorih vanjskopolitičkih promašaja u američkoj historiji", rekao je Schumer.
Aktuelni sukob počeo je 28. februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, što je dovelo do šireg regionalnog rata koji traje već nekoliko mjeseci.
To je ujedno bio drugi put tokom Trumpovog drugog predsjedničkog mandata da je američka vojska direktno uključena u sukob s Iranom. Ranije, u junu 2025. godine, američki bombarderi gađali su tri ključna postrojenja povezana s iranskim programom obogaćivanja uranija u okviru takozvanog Dvanaestodnevnog rata.
Trump je više puta tvrdio da su vojne operacije bile neophodne kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje, što Teheran godinama negira. Njegovi kritičari, međutim, smatraju da su februarski napadi predstavljali ničim izazvanu agresiju koja je dodatno povećala nestabilnost na Bliskom istoku.
Pregovori traju, ali primirje i dalje neizvjesno
U međuvremenu se u Švicarskoj vode pregovori između američke administracije i Irana o provođenju prekida vatre predviđenog memorandumom o razumijevanju potpisanim 17. juna.
Ipak, ostaje neizvjesno hoće li taj sporazum opstati, posebno zbog nastavka izraelskih vojnih udara u Libanu, koje pojedini akteri smatraju kršenjem dogovorenog prekida neprijateljstava.
Protivnici rezolucije upravo su pregovore naveli kao razlog zbog kojeg smatraju da dokument nije trebalo usvojiti.
Tekst rezolucije nalaže predsjedniku da povuče američke oružane snage iz sukoba protiv Islamske Republike Iran, osim u slučaju da Kongres izričito odobri upotrebu vojne sile ili formalno objavi rat.
Ipak, rezolucija ostavlja mogućnost ograničenog američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku radi sprečavanja eventualnih neposrednih prijetnji SAD-u ili njegovim saveznicima.
Usvajanje dokumenta ipak pokazuje rastuće nezadovoljstvo u Kongresu načinom na koji predsjednik koristi vojnu silu.
Rat protiv Irana nije naišao na široku podršku američke javnosti. Prema istraživanju koje su objavili Reuters i Ipsos, svega 24 posto građana smatra da je sukob bio vrijedan cijene koju je Amerika platila.
Od početka rata zabilježen je rast cijena nafte, prirodnog gasa i umjetnih đubriva, što se povezuje s iranskom blokadom Hormuškog moreuza i odgovorom Sjedinjenih Država.
Republikanci se dodatno suočavaju s pritiskom birača uoči novembarskih izbora na polovini mandata, koji će odlučiti hoće li ta stranka zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa.
Američki ustav Kongresu daje isključivo pravo da objavi rat, ali je tokom posljednjih decenija ta nadležnost postepeno slabila jer su predsjednici sve češće slali američke snage u vojne operacije bez formalne objave rata.
Trump odbacuje ograničenja predsjedničkih ovlasti
Trump se upravo na tu praksu poziva tvrdeći da mu za vojne akcije nije potrebno posebno odobrenje Kongresa. Gostujući prošle sedmice u emisiji The Axios Show, odbacio je tvrdnje da je tokom rata s Iranom naučio nešto o granicama predsjedničkih ovlasti.
"Ne postoje nikakva ograničenja", poručio je Trump.
Posljednji put Kongres je formalno objavio rat tokom Drugog svjetskog rata, iako je kasnije usvajao posebne autorizacije za upotrebu vojne sile koje predsjednicima omogućavaju ograničene vojne intervencije.
Pojedini analitičari smatraju da su republikanci danas spremniji suprotstaviti se predsjedniku zbog predstojećih izbora, dok neki od njih uskoro napuštaju političku scenu nakon poraza od kandidata koje je podržao Trump.
