Johnson: Bez obzira tko pobijedi, ove izbore možemo nazvati povijesnima

Drama zvana američki predsjednički izbori koju mjesecima pratimo preko medija sutra bi trebala doživjeti svoju završnicu. Naime, sutra će milijuni Amerikanaca izaći na birališta i izabrati nasljednika Baraca Obame. Rezultati ovih izbora koji se, osim Amerike, sa jednakim zanimanjem, prate i u čitavom svijetu trebali bi se znati rano ujutro sljedećeg dana.

To nije za čuditi budući da je u pitanju jedna od najmoćnijih funkcija u svijetu. Izlazne ankete pokazuju tijesne rezultate između oba kandidata i mnogi smatraju da je još uvijek potpuno neizvjesno da li će SAD u idućih nekoliko godina voditi demokratkinja Hillary Clinton ili republikanac Donald Trump.

Eric Johnson, zastupnik u Parlamentu američke države Texas, koji trenutno u sklopu programa za jačanje transatlantske suradnje (The German Marshall Fund of the United States) boravi u BiH, za Akta.ba iznosi svoje viđenje ovih izbora.

Govoreći o izlaznim anketama navodi da se u njima glasovi Amerikanaca tretiraju jednako što ne oslikava način na koji američki izborni sustav funkcionira. Naime, predsjednički kandidat mora osvojiti elektorske glasove koji nisu isti za svaku državu.  Neke imaju veći, a neke manji broj elektorskih glasova. Od ukupno 538 elektora, osoba koja će biti predsjednik mora ih osvojiti najmanje 270.

Zbog toga Johnson smatra da će pobjedu odnijeti Hillary Clinton. 

Ističe da će u državi Texas odakle je on, vjerojatno pobijediti Donald Trump, ali  će mu to donijeti samo 38 elektorskih glasova. 

Smatra da će ovi izbori biti povijesni bez obzira tko od ova dva kandidata bude pobijedio.

Što se tiče demokrata, čiji je i on predstavnik, izbori su povijesni jer je, kaže, prvi put žena nominirana kao glavni predsjednički kandidat.

Osim toga prvi put je glavni kandidat žena bivšeg predsjednika Amerike. ''Do sada smo imali samo slučaj da su djeca bivšeg predsjednika bila nominirana. Bit će interesantno vidjeti kako će se Bill Clinton snaći u obrnutoj ulozi, kao supružnik prve predsjednice države. Naravno, ukoliko ona pobijedi'', kaže Johnson za Akta.ba.

Što se tiče republikanske strane povijesni će biti iz više razloga."Jedan od njih je što je njihov kandidat potpuno politički neiskusan. Naime, on nikada nije obnašao nikakvu funkciju u javnim institucijama što je  izuzetno rijetko budući da su svi dosadašnji kandidati imali nekog prethodnog iskustva u radu na javnim pozicijama'', objašnjava naš sugovornik. 

UTJECAJ NA BALKAN

O tome koliko će rezultati izbora utjecati na politiku prema BiH i čitavom Balkanu Johnson kaže da postoji duga povijest u američkoj politici da predsjednički kandidati jedno govore u izbornoj utrci, a drugo rade nakon što osvoje mandat. "Tako da se nikada ne znate što možete očekivati".

Ipak, ako se uzme u obzir da je istina ono što su oba kandidata govorila u izbornoj utrci mogli bi imati dvije potpuno različite politke.

''Što se tiče Hillary Clinton može se reći da će ona slijediti tradicionalnu američku vanjsku politiku kakva nam je poznata do sada. To znači da se politika prema Balkanu neće fundamentalno promijeniti u odnosu na dosadašnju", navodi Johnson. 

Tako da će svi oni koji cijene predvidivost u vanjskoj politici i politiku kakvu je SAD od Drugog svjetskog rata imala prema Europi vjerojatno željeti pobjedu Hillary Clinton.

"Sa druge strane Donald Trump je do sada pokazao čudan odnos prema EU konceptu i uznemiravajuću fascinaciju likom i djelom Vladimira Putina tako da je teško reći na što će ta politika ličiti ukoliko on bude predsjednik". Smatra da će također dosta ovisiti od toga koga će, ukoliko bude izabran za predsjednika, odabrati za savjetnike u pitanjim vanjske politike.

IZAZOVI PRED BIH U PROCESU EUROATLANTSKIH INTEGRACIJA Budući da je BiH predala aplikaciju za članstvo u EU jedan od izazova sa kojim će se zemlja morati suočiti će biti uspostava bolje vladavine prava i i borba sa političkom korupcijom kao i jačanje institucija. Smatra da će EU biti važno da u BiH postoji unutarnji koncezus oko važnih pitanja te ekonomska integracija, budući da će se zemlja morati uklopiti u postojeće europske norme. Što se tiče NATO-a,kaže, da oni imaju izazove sa državama članicama ovog Saveza vezanim za iznose sredstava koji države članice moraju izdvojiti za odbranu. Misli da će biti oprezniji prilikom širenja na one države za koje postoji sumnja da možda neće moći dostići ovaj cilj. Ipak, u čitavom ovom procesu će se misliti i na političke implikacije, naveo je on.

D.Kozina