Koliko je Europska unija još atraktivna?

Nakon što je Ukrajina zaustavila proces pridruživanja EU-u, u medijima se ponovo počelo raspravljati o atraktivnosti zajedničke europske obitelji. Stručnjaci joj savjetuju da poradi na svom imidžu.

"EU nije imao dovoljno ambicija da veže nove demokracije iz istočne Europe nakon 1989.", komentirao je francuski Le Monde odbijanje Ukrajine da potpiše s Europskom unijom sporazum o pridruživanju. Godinama su Bruxelles i Kijev pregovarali - krajem ovoga mjeseca je sporazum trebao konačno biti potpisan. Umjesto toga je Ukrajina pritisnula gumb za pauzu, piše ukrajinski list Den i konstatira: "Za to su odgovorne sve strane - i Vlada, i oporba, i - Europska unija."

"EU je još uvijek vrlo atraktivan“, tvrdi bonski politolog Ludger Kühnhardt. On u razgovoru za DW kaže kako je upravo to razlog što rusko vodstvo, a dijelom i ukrajinsko, pokušavaju spriječiti daljnje približavanje Ukrajine EU-u.

Ni za Ewalda Böhlkea iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) odluka vlade u Kijevu ne znači općenito "ne" Europskoj uniji. "Atraktivnost se u stvari sastoji u viziji ili utopiji koju EU nudi Ukrajini: ako nam se pridružite, možete i vi biti uspješni", kaže Böhlke, a prema njegovom mišljenju, s tim se slaže i većina ukrajinskog stanovništva.

Turci sve manje zainteresirani za EU

Ukrajina nije jedina zemlja koja je EU-u okrenula leđa. Izgleda da je i kod drugih zemalja, kao što je na primjer Turska, proces približavanja zapeo. Nakon višemjesečne pauze, pregovori su nastavljeni tek ovoga mjeseca.

Iako na najvišoj razini Turska sitnim koracima ponovno ide u pravcu Zapada, među turskim stanovništvom želja za članstvom u EU-u očito blijedi. Prema studiji pod naslovom "Transatlantski trendovi“ američke zaklade German Marshall Fund objavljenoj ove godine, samo 44 posto Turaka je za ulazak u EU - četiri posto manje nego prošle godine. Štoviše, 34 posto ispitanika je mišljenja da bi ulazak u EU štetio Turskoj. Prije skoro deset godina je dvije trećine stanovništva bilo za ulazak u Europsku uniju, a samo ih je devet posto bilo protiv.

Ewald Böhlke smatra da je razlog tome dugo trajanje pregovora o članstvu. "Pregovori s Turskom se vode od 1963. godine. Treba malo stati i sagledati koliki je to period", kaže Böhlke.

Gubitak imidža

Za neke druge zemlje, kao što je na primjer Island, želja za članstvom u EU je bila tek kratka epizoda. Vlada u Reykjaviku je pregovore o članstvu stavila na led jer zemlja, za razliku od Ukrajine i Turske, manje ovisi o članstvu u Uniji. "Financijski i politički sustav u toj zemlji su ponovo konsolidirani", objašnjava politolog Kühnhardt: "A onda se, naravno, na dnevni red opet vratila rasprava o identitetu i pitanje je li doista dobro za Island da se ponovo priključuje jednoj zajednici koja od njega traži da se odrekne dijela svog suvereniteta."

Razlozi za negativno raspoloženje prema EU-u su različiti. Stručnjaci smatraju, međutim, da je ključ u emocionalnom stavu prema zajedničkoj europskoj obitelji."Imamo probem imidža, jer EU nastupa kao politička neman, a ne kao živo, pulsirajuće društvo. To je najveći problem koji trenutno ima EU", konstatira Ewald Böhlke i zaključuje: "Europska unija mora konano početi raditi na marketingu za Europu!"