Zašto je došlo do nestašice meda?

15.04.2021. 14:36 / Izvor: BHRT
Zašto je došlo do nestašice meda?

Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nestašica meda. Loše vrijeme koje sprečava ispašu, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja društva – samo su neki od razloga negativnog trenda.

Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nestašica meda. Loše vrijeme koje sprečava ispašu, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja društva – samo su neki od razloga negativnog trenda, koji je, prema statistikama, pogodio i ostatak zemlje, ali i veći dio Evrope.

Povećana potražnja za medom s jedne strane i nepovoljne vremenske prilike koje uzrokuju smanjene prinose s druge strane, dovele su do nestašice meda u Semberiji od početka godine.

Pčelar Milorad Vasić od početka ove godine nema med za prodaju, iako tokom sezone u prosjeku izvrca oko tonu meda.

"Interesovanje je postalo mnogo veće sa pojavom pandemije, ali prošle i pretprošle godine ga je bilo mnogo manje, bio je manji rod. Zadnjih nekoliko mjeseci je nestašica", rekao je Vasić.

Posljednjih godina pčelari i na našim prostorima susreću se sa tzv. misterioznim nestankom pčela, koji se dovodi u vezu sa sindromom kolapsirajuće kolonije. Ova pojava prisutna je u Evropi od 2006. godine. Na našim prostorima prvi veći slučaj misterioznog nestanka pčela registrovan je prije sedam godina u Modriči.

"Ima pojava da nema pčela u košnici. Da li je to od varoe, da ljudi nisu tretirali, pa su pčele napustile ili ovo iz literature, misteriozna bolest, nestanak pčela", kazao je Miladin Tešić, pčelar.

Iako u pčelinjaku Tešića na obroncima Majevice nisu imali tu vrstu gubitaka, kažu da su problemi pčelinjih društava sve izraženiji. Prinosi su sve manji, a tome doprinosi i nekontrolisana i neodgovorna upotreba pesticida i prskanja.

"Nesavjestan odnos ljudi iz poljoprivrede, mislim na ratare i voćare. Koriste nedozvoljena sredstva koja umanjuju imunitet pčela, pčele se bore s time, ali njihov imunitet strada", dodao je Vasić.

Uz to, pojedini pčelari, u jurnjavi za profitom, iscrpljuju pčele uzimajući iz košnica i posljednju kap meda, što nikako nije dobro, kaže jedan od najmlađih semberskih pčelara, dvadesetogodišnji Marko Tešić.

"Previše se forsiraju pčelinja društva, iako ne mogu da unose i za sebe i za ljude, i onda čini veliku štetu za njih", istakao je Tešić.

Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispašu pčela, a samim tim i nove količine meda. Međutim, na duge staze, alarma za uzbunu je mnogo i u bliskoj budućnosti BiH bi se mogla susresti sa većom nestašicom meda, zbog čega je neophodno sistemsko rješenje i zaštita pčelinjih društava od štetnih faktora.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti