* This article is available only in B/H/S language.

Jedan softver inženjer BiH godišnje donosi 90.000 KM prihoda iz izvoza

Izvor: Akta.ba, 15.5.2017 13:15:43

Jedan softver inženjer BiH godišnje donosi 90.000 KM prihoda iz izvoza

IT industrija u BiH trenutno zapošljava od 2.500 do 3.500 programera, što ni približno ne zadovoljava potrebe softverske industrije koja je najbrže rastuća grana bh. ekonomije kako po broju novozaposlenih tako i po broju otvaranja novih kompanija, povećanju izvoza i ukupnih prihoda industrije, pokazuju preliminarni rezultati istraživanja koje je uradila BIT Alijansa, vodeća asocijacija kompanija softverske industrije u BiH. 

Ipak, unatoč tom potencijalu ova industrija suočena je s izraženim problemom nedostatka osposobljenih kadrova jer obrazovni sustav u trenutno ne proizvodi ni približan broj kadrova potrebnih softverskoj industriji u BiH.

Smatraju da bi Kanton Sarajevo, uz male napore i intervencije u svom obrazovnom sustavu, mogao proizvesti znatno veći broj potrebnih IT-kadrova koje bi ova industrija odmah mogla zaposliti na vrlo atraktivna i dobro plaćena radna mjesta.

''Kapaciteti naše industrije u kontekstu zapošljavanja novih kadrova su gotovo neograničeni, jer dugoročno imamo osigurana tržišta'', kaže Haris Memić, predsjednika BIT Alijanse.  

O ekonomskoj isplativosti ulaganja u ovaj sektor govori i podatak da jedan softver inženjer donosi godišnje Bosni i Hercegovini oko 90.000 KM prihoda iz izvoza.

BIH BI IZVOZOM INTELEKTUALNOG KAPITALA MOGLA POSTATI IZVOZNO NAJJAČA GRANA BH. INDUSTRIJE

Usporedimo li godišnji prihod drvne industrije, najjače izvozne grane u BiH, koji iznosi oko 1,2 milijarde KM sa onim koji bi mogao donijeti IT sektor, jasno je da bi obrazovanjem 15.000 softver inženjera, BiH izvozom intelektualnog kapitala mogla uprihodovati više nego drvna industrija i postati izvozno najjača grana bh. industrije.

Zbog svega navedenog BiH Alijansa je pokrenula inicijativu za obrazovanje i automatsko zapošljavanje novih specijalista informacijskih tehnologija u Kantonu Sarajevo kroz uvođenje 5.stupnja stručnog dvogodišnjeg studija na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (ETF). Predlažu nekoliko intervencija, kako u programima visokoškolskog obrazovanja, tako i u unapređenju kapaciteta visokoškolskih ustanova koje obrazuju ovaj kadar.

Dodaje da se njihova inicijativa i zahtjev odnosi se na izmjenu i dopunu člana 46. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, u kojem traže da se u prvom ciklusu predvidi Nivo 5, odnosno mogućnost dvogodišnjeg studija (120 ECTS) i sticanja zvanja ''Specijalista informaciijskih tehnologija''.

Također, traže odobravanje financijskih subvencija za izgradnju i opremanje jednog amfiteatra i četiri učionice te za pregrađivanje postojećeg amfiteatra u sklopu Elektrotehničkog fakulteta.

ŠTO PRIJE POKRENUTI PROCEDURE ZA UPIS PRVE GENERACIJE SPECIJALISTA INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

''Kako bi se prva generacija Specijalista informacijskih tehnologija 5. stupnja upisala u novu akademsku godinu (u rujnu/kolovozu) 2017. godine, neophodno je da Skupština i Vlada Kantona Sarajevo po hitnom postupku pokrenu sve neophodne procedure kako bi se ova šansa iskoristila. BIT Alijansa je ovom inicijativom predvidila plan obrazovanja 800 novih i dodatnih IT kadrova 5. stupnja na desetogodišnjoj osnovi, što je veoma realističan, ali ujedno i skroman plan'', navodi Memić.

Dodaje da ukoliko Skupština i Vlada Kantona Sarajevo imaju mogućnost i želju za veću i ambiciozniju viziju, zbog deficita ovih kadrova na svjetskom tržištu i velikom potražnjom za softverima koji se rade u BiH i regionu, kroz ovo bi se moglo zaposliti desetostruko veći broj mladih IT kadrova nego što ova inicijativa inicijalno predviđa.

"BIT Alijansa je spremna da bude strateški partner Kantonu Sarajevo u realizaciji ove vizije ekonomskog razvoja i zapošljavanja mladih'', navodi Memić.

Objašnjava da bi Elektrotehnički fakultet, ne tako zahtjevnim intervencijama, mogao biti znatno učinkovitiji u produkciji kadra trenutno potrebnog IT tržištu. Iako je u posljednjih nekoliko godina gotovo udvostručen broj studenata koji se upisuju na program Računarstvo i informatika na 1. ciklusu studija na Elektrotehničkom fakultetu (sa oko 70 na oko 120 studenata), a u studijskoj 2015/2016. je upisan ekstremno veliki broj studenata na program Računarstvo i informatika (čak 198), međutim, ovakav povećan upis je rezultirao i znatnim povećanjem broja ponovaca na prvoj godini studija (čak 30% ponovaca više u 2016/2017. godini u odnosu na 2015/2016. godinu).

Razlog za ovu pojavu se prije svega može pronaći u činjenici da su pravo na upis ostvarili i kandidati koji u prethodnim godinama ne bi mogli biti upisani na studij.

Zbog ovog iskustva je, navodi,  izvučena pouka da se deficit IT kadrova ne može rješavati povećanjem upisnih kvota na postojećem trogodišnjem studiju, jer je za ovaj nivo potreban visok nivo kompetencija, znanja i vještina koji su preduvjet za nastavak obrazovanja na studiju 2. i 3. ciklusa.

''Rješenje treba  tražiti u uvođenju dvogodišnjeg stručnog studija koji je lakši i brži, ali sasvim odgovarajući za potrebe i zahtjeve softverske industrije u BiH, koja je u stanju da instantno zaposli tisuće novih specijalista informacionih tehnologija 5.stupnja'', navodi Memić. 

KANTON SARAJEVO PRVI KOJI JE USVOJIO STUDIJU RAZVOJA IT SEKTORA: DO KRAJA 2025. PREDVIĐENA EDUKACIJA OD 12.000  IT INŽENJERA I SPECIJALISTA

Kako je Vlada Kantona Sarajevo prepoznala ovaj trend pokazuje i podatak da je još prije dva mjeseca usvojila Studiju razvoja IT sektora. Tim je ovo posta prvi kanton kojiima studiju za ovaj sektor. U njoj su istaknuta tri strateška cilja. Jedan od njih je da se ide u pravcu restrukturiranja obrazovnog sustava. Također da se uz otvaranje IT fakulteta i srednjih škola, bitan pravac biti i uključivanje programa cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija, što bi u perspektivi stvorilo mogućnost ostvarivanja strateškog cilja od 12.000  IT inžinjera i specijalista do kraja 2025. Godine'', istaknuto je iz Vlada KS.  

Drugi cilj i pravac djelovanja je uspostavljanje Tehnološkog parka koji će uključiti fleksibilne i funkcionalne prostore za potrebe IT kompanija kombinirane s prostorima za zgrade IT fakulteta uz prostor za IT istraživačke razvojne centre. Planirano je fromiranje IT razvojnog vijeća, izmjena legislative, osnivanje fondova, osiguranje poreznih olakšica i subvencioniranje određenih aktivnosti predstavljaju treći, strateški cilj razvoja ovog sektora.

PRIMJERI KOMPANIJA IZ ZEMALJA OKRUŽENJA POKAZUJU KAKO SE PLANSKA ULAGANJA U IT SEKTOR ISPLATE

 Zbog ubrzanog razvoja informacijskih tehnologija predviđanja pokazuju da će u naredne dvije decenije potražnja za IT stručnjacima rapidno rasti.

''Primjeri kompanija iz zemalja okruženja i EU dobar su indikator kako se odgovorna i planska IT politika može itekako isplatiti. Npr., Berlin je još1992. godine imao 32 tehnološka parka, a danas broji 10.000 IT kompanija koji donose prihod državi od preko 26 milijardi KM, zapošljavajući pritom blizu 100.000 osoba. U Hrvatskoj se procjenjuje da će IT tržište po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 6,5%, do 2020. godine dosegnuti oko 2,55 milijardi KM prihoda'', kaže Memić.

Dobar primjer je i grad Temišvar u Rumuniji, u kome živi približno jednak broj stanovnika kao u Sarajevu, a kroz obrazovni sustav godišnje prođe 1.200 softver inžinjera, dok Sarajevo godišnje ima do 90 svršenih softver inženjera.

 U Rumuniji je trenutno zaposleno oko 80.000 IT stručnjaka, a procjenjuje se da bi ta brojka do 2020. godine mogla dosegnuti 300.000 stručnjaka.

Na svjetskoj skali udjela izvoza softvera u ukupnom izvozu jedne zemlje, BiH zauzima tek 77. mjesto, a radi usporedbe Hrvatska zauzima 50., Crna Gora 45., Srbija 26., Albanija 21., a Rumunija 18. mjesto.

D.K.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Slične vijesti

Prikaži još vijesti iz ove rubrike

Učitavanje...