Nedžad Mezildžić: Kvalitetom i niskim cijenama dolazimo do kupaca

26.09.2016. 08:14 / Izvor: Akta.ba
Nedžad Mezildžić: Kvalitetom i niskim cijenama dolazimo do kupaca

KolMix proizvode možete naći u gotovo svim kuhinjama restorana i hotela u Bosni i Hercegovini.

KolMix d.o.o, iz Velike Kladuše, osnovan je 1998. godine kao firma za proizvodnju mješavina začina. Kompanija, koja ima 100 posto domaći kapital, kontinuiranim razvojem i praćenjem domaćeg, ali i ino tržišta, proširuje asortiman svojih proizvoda te počinje s proizvodnjom i pakovanjem gastro asortimana. Danas, KolMix proizvode možete naći u gotovo svim kuhinjama restorana i hotela u Bosni i Hercegovini.

Razgovarali smo sa Nedžadom Mezildžićem, direktorom kompanije, o samim počecima kompanije i stanju na bh. tržištu, kada je riječ o podršci domaćoj proizvodnji i njenim podsticajima.

Kompanija Kolmix d.o.o. specijalizirana je za proizvodnju začina. Pored svima nama dobro poznatog proizvoda "KolMix mješavina začina sa povrćem", proizvodite i razne mješavine začina za piletinu,  gulaš te ljuti začin. Šta je to što vas diferencira od konkurencije?

Da, prvi naš proizvod bio je “KolMix mješavina začina sa povrćem”, koji je danas jedan od naših najtraženijih proizvoda. Trudimo se biti najbolji u onome što radimo, a visoka kvaliteta proizvoda i praćenje svjetskih trendova te niska cijena, koja omogućava da budemo što bliži kupcu, zasigurno su nešto što bih izdvojio kao našu diferencijaciju u odnosu na konkurenciju. Pored začina za slana jela, u proizvodnom asortimanu imamo i KolMix knedle od kruha, knedle od krompira, vanilin šećer, prašak za pecivo, palentu, kao i 11 vrsta juha. Posebno bih izdvojio bezglutenske juhe, koje su vrlo tražene na evropskom tržištu.

KolMix se odlikuje velikim brojem proizvoda u proizvodnoj liniji. Možete li nam reći nešto više o samoj kompaniji i njenoj strukturi, odnosno poslovnim procesima?

Kompanija KolMix ima 20 uposlenih radnika, od toga dva tehnologa i jednog pripravnika. Što se tiče procesa, podijeljeni smo na službu izvoza-uvoza, kontrole praćenja kvalitete, pripreme proizvodnje te službu za distribuciju proizvoda preko distributera. Predanost radu, dobra organizacija i posvećenost su ključni kada proizvodite veći broj različitih proizvoda. Predanost radu i organizacija doprinose besprijekornom funkcioniranju svih procesa rada, dok posvećenost svakom pojedinačnom proizvodu donosi kvalitetu.

Spomenuli ste bezglutenske juhe. Da li je ovaj proizvod jedinstven na bh. tržištu i kolika je potražnja za ovakvim proizvodima?

Kao što sam rekao ranije, velika je potražnja na inostranim tržištima Slovenije, Austrije, Švedske i ostalih evropskih zemalja. Kada je riječ o BiH i bezglutenskim proizvodima, nažalost, još uvijek kasnimo kao tržište. Trgovački lanci još uvijek ne odvajaju prostor na policama, kako bi se kupcima omogućio direktan kontakt. Stoga, naše strateško opredjeljenje je izvoz. Godišnje izvezemo oko 60 posto od ukupne naše proizvodnje.

Počeli ste sa radom neposredno nakon ratnih dešavanja u BiH. Možete li ukratko povući paralelu, šta se promijenilo u posljednjih 20-ak godina?

U posljednjih dvadeset godina došlo do okrupnjavanja trgovačkih lanaca i donekle se uveo red na tržištu, što je u konačnici i dobra promjena. Međutim, situacija sa kontrolom kvalitete uvoznih proizvoda je loša. Ojačan trgovački lobi iz inostranstva i nedostatak podrške domaćoj proizvodnji nanose ogromnu štetu domaćim privrednicima. Puno toga bi se moglo reći na ovu temu, ali možda nekom drugom prilikom.

Evropska komisija već duže vremena insistira na otklanjanju zaštitnih mjera u oblasti trgovine, a usvajanjem izmjena zakona stvorit će se uslovi za ispunjenje međunarodnih obaveza BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te ugovora o slobodnoj trgovini, kao i otklanjanje prepreka u pregovorima BiH za ulazak u WTO. Da li smatrate da će ovo olakšati BH privrednicima koji su izvozno orijentirani, ili će se pak “izgubiti” u na tržištima zasićenim konkurencijom?

Da bismo izašli kvalitetno na evropsko i svjetsko tržište moramo biti svjesni da država kao što je Bosna i Hercegovina ne podržava kvalitetno proizvodnju i svojom nonšalantnošću samo šteti svojim proizvodnim firmama, od kojih mnoge nikad nisu ništa niti dobile, niti bile informirane o situaciji i stanju u državi u smislu dobivanja novčanih sredstava. Treba istaknuti da zbog ovoga, između ostalog, sve više i više dolazi do odliva stručnog kadra iz BiH. Država, kao institucija, još nikada nije razgraničila uvozni sektor i domaći sektor. Naime, po svemu sudeći trgovački lobiji iz inostranstva rukovode našom politikom, s ciljem gušenja domaće proizvodnje. Najjednostavnije rečeno, država apsolutno ne pomaže domaćoj proizvodnji, izuzev onih firmi gdje su političari suvlasnici i gdje mogu ostvariti vlastitu korist.

Koliko banke imaju sluha kada je riječ o podršci razvoja domaće privrede? Da li je Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine senzibilnija kada je riječ o domaćim privrednicima?

Poslovne banke Raiffeisen Bank i UniCredit Bank su privatne banke koje rade za sebe i pomažu tako što  nude sedam posto kamate za proizvodnju, a trgovački lanci od tri posto do četiri posto. Pitanje je da li  Vlada Federacije može dogovoriti sa bankama da bude obrnuto. Razvojna banka apsolutno nema nikakvih pogodnosti, niti olakšica, a procedure su jako velike.  Za prikupljanje dokumentacije je potrebno više od 30 dana.

Koja je vaša poruka potrošačima?

Kupujte domaće proizvode, jer su zaista kvalitetni i oni su garancija za opstanak države.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti