Počinje naplaćivanje kazni za kršenje rokova u plaćanju roba i usluga

Zakon o financijskom poslovanju u Federaciji još je jedan je od niza zakona koji će stupiti na snagu 1.siječnja/januara 2017.

On donosi i jednu od bitnih novina, a to su rokovi za plaćanje roba i usluga i visoke kazne za kašnjenje istih. One bi trebale, nada se Vlada FBiH, uvesti reda u izvršavanje novčanih obveza i smanjiti nelikvidnost poduzeća u FBiH.

Zakonom je, naime, uspostavljen rok za plaćanje roba i usluga od 30 dana iako on međusobnim ugovorom može biti produžen i do 60 dana. Iznimno, može biti ugovoren i duži rok izvršenja novčane obveze, ali i ni u kojem slučaju duži od 360 dana i to pod uvjetom da je dužnik izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave.

Zakonom je propisano da inspektori Porezne uprave mogu kazniti onoga koji krši rokove plaćanja za razliku od dosadašnje prakse kada se za naplatu potraživanja morao pokrenuti parnični postupak koji je obično veoma dugo trajao tako da je bilo teško naplatiti potraživanja.

Kazne za pravni subjekt u slučaju kašnjenja plaćanja kreću se između 5.000 i 15.000 KM, a Zakon propisuje da će se odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit kaznom između 1.500 i 3.000 KM. Također, propisane su i novčane kazne ako pravni subjekt i odgovorna osoba odbiju sudjelovati i u postupku nadzora.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže za Akta.ba da je nelikvidnosti jedan od problema koji je prisutan u bh. ekonomiji. Posjeća da su veliki faktor nelikvidnosti upravo državne kompanije te da se mora naći načina da se taj problem riješi. 

Smailbegović smatra da bi Zakon u praksi mogao izazvati dosta problema kao i povećati korupciju.

''Tako, ukoliko imate recimo neki manji dug od par stotina maraka vama inspekcija može naplatiti kaznu od 5.000 KM do 15.000 KM i taj novac ide u proračun. Uređivanje ove oblasti ovako visokim kaznama i to onima koje će ići u proračun, a ne povjeriocu kojem je ta kompanija dužna, nije u redu'', smatra Smailbegović. Dodaje da bi trebalo naći neko rješenje koje će obeštetiti povjerilac.

Ovim Zakonom je definirana i dužnost uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala.

Naime, u  slučaju kada je kapital društva postao neadekvatan uprava je dužna u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan o tome dati mišljenje u roku osam dana od dana prijema.

Započeti provođenje mjera koje su u njenoj nadležnosti (pronalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila saglasnost nadzornog odbora.

Također dužni su  odmah sazvati skupštinu i predložiti provođenje mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj nadležnosti (npr. smanjenje osnovnog kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istovremeno povećanje osnovnog kapitala).

Ove mjere uprava je dužna provesti u roku 90 dana. Cilj ovih mjera je onemogućiti gomilanje gubitaka kao što je do sada bio slučaj u nekim kompanijama.