SASE planira aktivnosti na jačanju tržišta

Tokom 2013. godine Sarajevska berza vrijednosnih papira (SASE) planira provesti značajne aktivnosti koje će biti usmjerene na razvoj domaćeg tržišta kapitala, rekao je u razgovoru za Agenciju Fena direktor Sarajevske berze  Tarik Kurbegović.  On je kazao da se planovi mogu podijeliti u tri grupe: prvo, mjere usmjerene ka jačanju strane ponude vrijednosnih papira, zatim aktivnosti s ciljem veće transparentnosti na tržištu kapitala, te aktivnosti na polju edukacije.

U pogledu mjera za jačanje strane ponude vrijednosnih papira, planiraju poduzeti aktivnosti na uspostavi i oživljavanju tržišta novca, tačnije tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira. Pod kratkoročnim vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sa rokom dospijeća ispod jedne godine i zbog njihove velike likvidnosti vrlo blizu su gotovom novcu, ali, ipak, treba imati na umu da se ne radi o novčanom tržištu u kolokvijalnom smislu te riječi. Pored toga, SASE je učesnik radne grupe pri Ministarstvu finansija FiH čiji je cilj da se pokuša riješiti problem (ne)likvidnosti u domaćoj privredi. U tu svrhu postoje dva moguća pravca djelovanja - uspostava sistema za multilateralne kompenzacije sa jedne, i/ili uspostava tzv. berze potraživanja sa druge strane – kazao je Kurbegović.

Berza će nastojati da pokrene i diskusiju o emisiji tzv. narodnih obveznica, jer, kako kaže Kurbegović, ovaj instrument, koji je popularan u nekim državama EU-a, a o kojem se razgovara i u susjednoj Hrvatskoj, može značajno doprinijeti kako privrednom razvoju FBiH, tako i razvoju domaćeg tržišta kapitala.

"Druga grupa aktivnosti SASE u 2013. odnosi se na povećanje nivoa transparentnosti poslovanja kompanija, gdje u odnosu na razvijena tržišta imamo određene deficite. Naš cilj je emitentima ponuditi efikasnu i jeftinu platformu za zakonom propisano izvještavanje - periodične finansijske izvještaje, tzv. ad-hoc informacije (cjenovno osjetljive informacije) i sl.Treći segment aktivnosti odnosi se na organizirani pristup edukaciji učesnika na tržištu. Tu, u prvom koraku, nastojimo doprijeti do univerziteta kako bi u saradnji sa njima educirali buduće kadrove i dali doprinos finansijskom opismenjavanju budućih generacija", kazao je direktor SASE.

Kurbegović napominje  da će poseban akcent u 2013. godini biti stavljen na pokretanje zajedničke platforme za trgovinu između Sarajevske, Banjalučke i Montenegro berze, koja će investitorima omogućiti jednostavniji i jeftiniji način pristupa partnerskim tržištima.

"U pogledu finansiranja infrastrukturnih projekata putem Berze, želimo izraziti nadu da će odgovorni u FBiH prihvatiti ovaj način finansiranja kao jednu (dodatnu i ravnopravnu) alternativu postojećim modelima finansiranja. Primjera radi, tu je izgradnja koridora 5-C. Iako je jasno da su kreditna sredstva koja nude međunarodne finansijske institucije (EBRD, EIB itd.) dosta povoljna, prilikom odlučivanja o modalitetu finansiranja treba uzeti u obzir sve efekte na privredu naše zemlje. Ove organizacije zahtijevaju međunarodne tendere, gdje domaće građevinske kompanije po pravilu mogu biti samo podizvođači. Ukoliko bi se FBiH ( JP Autoceste FBiH) odlučila da emituje obveznice za finansiranje određene dionice koridora, morala bi se platiti tržišna kamatna stopa, ali bi FBiH u tom slučaju mogla, kao investitor, postavljati uslove tendera te na određeni način favorizirati domaće građevinske kompanije. Na taj način bi sva sredstva ostala u zemlji, bio bi angažiran veći broj radnika, domaće kompanije bi mogle sticati potrebne reference za nastup na tenderima u inozemstvu", rekao je Kurbegović.

Pored toga, napominje, da bi građani FBiH koji bi kupili obveznice za izgradnju tog dijela koridora mogli ostvariti veći prinos nego kod primjera oročenja, uz, istovremenu, veliku sigurnost investicije. Iz navedenog je, smatra Kurbegović, jasno da je finansiranje infrastrukturnih projekata putem berze povezano sa mnogo više pozitivnih efekata na ukupan ekonomski razvoj, nego međunarodni krediti.

Na upit u kojoj je fazi implementacije potpisani Sporazum o zajedničkoj platformi za trgovanje između Sarajevske berze vrijednosnih papira, Banjalučke berze i Montenegro berze, direktor SASE kaže: "Dakle, nakon potpisivanja Sporazuma o izradi zajedničke platforme pristupili smo izradi biznis plana i plana aktivnosti koje dorađujemo u koordinaciji sa sva tri registra za vrijednosne papire. Čitav proces podijelili smo u tri faze. Kroz prvu fazu pristupit će se izradi zajedničkog web portala na kojem će informacije sa sva tri tržišta biti objedinjene, odnosno na jednom mjestu, te putem kojeg će se investitorima nuditi paketi usluga za trgovanje na sve tri berze. Nakon toga, u drugoj fazi, pristupit ćemo izradi zajedničke OBS (observerske) stanice i „e-tradinga“ koji će označiti početak trgovanja na sve tri berze, što i jeste cilj ove platforme. Treća faza podrazumijeva uvođenje zajedničkog ili jednog provajdera preko kojeg bi se odvijao sistem prebroja i poravnanja, naravno, u saradnji sa sva tri registra vrijednosnih papira", kaže Kurbegović u razgovoru za Agenciju Fena.

Naglasio je da predstoje i veće aktivnosti s Istanbulskom berzom, koja je zajedno sa turskim Registrom za vrijednosne papire i Takasbank suvlasnik 15 posto Sarajevske berze.

"Do sada nije bilo većih aktivnosti u smislu zajedničkog djelovanja, ali je bitno naglasiti da one tek predstoje i očituju se u podršci koju će Istanbulska berza dati kako na tehničkom, tako i na finansijskom planu, a po pitanju regionalnog uvezivanja na kojem sada radimo. Kao članica FEAS-a (Federacija euro-azijskih berzi), u prilici smo biti prisutni u svim novim trendovima i razmjeni iskustava koje će nam omogućiti da držimo tok s vremenom. Participiranje Istanbulske berze kao krajnji cilj ima ulazak turskih investitora na domaće tržište, a na nama je da ga učinimo likvidnim u toj mjeri u kojoj će oni vidjeti svoj interes da dođu", kaže Kurbegović

U 2012. godini na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 373,5 miliona KM, što je 52,6% više nego u 2011. godini i predstavlja drugu godinu zaredom u kojoj je promet u konstantnom porastu. Iako je veliki dio porasta prometa uzrokovan povećanom aktivnošću FBiH na primarnom tržištu, ovi podaci predstavljaju ohrabrujući signal za budućnost.

"Kod sekundarne trgovine obveznicama (stare devizne štednje i ratnih potraživanja) zabilježeno je 15,23 miliona KM prometa, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja pad. Ovo je, uzimajući u obzir intenzitet emisija obveznica i trezorskih zapisa na primarnom tržištu razumljivo, ali ipak u već emitiranim obveznicama postoji još potencijala ako se uzme u obzir činjenica da je u prosjeku tek svaka 10 obveznica barem jednom protrgovana. Ovdje vidimo još dosta prostora za povećani intenzitet trgovine", napominje Kurbegović.

U pogledu broja kompanija, na dan 31.12.2012. godine na tržištu SASE bilo je uvršteno 179 emitenata. Sarajevsku berzu vrijednosnih papira d.d. Sarajevo je 13. septembra 2001. godine osnovalo osam brokerskih kuća, a prva aukcija održana je 12. aprila 2002. godine i tada je zvanično počelo trgovanje na SASE.