Podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart 2024. dostavljeni portalu Akta.ba pokazuju da u pravnim osobama u Federaciji BiH radi 482.363 zaposlenih, pri čemu tržištem rada i dalje dominira srednji nivo kvalifikacija.

Istovremeno, u odnosu na početak godine evidentirano je skoro 5.000 manje zaposlenih, u godini ekonomskih reformi koje Vlada ocjenjuje kao „pozitivne“.

Analizu strukture zaposlenih po stepenu stručne spreme radili smo u kontekstu sindikalnog prijedloga da se minimalna plaća u FBiH diferencira prema kvalifikacijama, iako takav prijedlog nije dobio podršku.

Ukupna slika: SSS 64,92%, VSS 27,42%

U ukupnoj strukturi zaposlenih (u procentima), najveći dio čine radnici sa srednjom školom – 64,92%, dok je visoka stručna sprema (VSS) zastupljena sa 27,42%. Udio zaposlenih sa višom školom iznosi 3,20%, a sa osnovnom školom 6,68%.

Posmatrano zajedno, viša i visoka stručna sprema čine oko 30,6% zaposlenih – približno svaki treći radnik.

Gdje dominira visoko obrazovanje?

Najveći udjeli VSS (i ukupno višeg/visokog obrazovanja) logično su u djelatnostima koje traže formalne kvalifikacije, licence i specijalistička znanja:

• Obrazovanje: približno 64% VSS, a uz VŠ ukupno oko 77% zaposlenih ima viši/visoki nivo obrazovanja.

• Stručne, naučne i tehničke djelatnosti: oko 56% VSS (uz VŠ ukupno oko 60%).

• Finansijske djelatnosti i osiguranje: oko 52% VSS (uz VŠ ukupno oko 57%).

• Informacije i komunikacije (IKT): oko 43% VSS (uz VŠ ukupno oko 47%).

• Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje: oko 41% VSS (uz VŠ ukupno oko 45%).

• Zdravstvo i socijalna zaštita: oko 35% VSS (uz VŠ ukupno oko 39%).

Ovo potvrđuje obrazac da je visoko obrazovanje najviše koncentrisano u javnim službama (obrazovanje, uprava, zdravstvo) i sektorima znanja i usluga (IKT, finansije, stručne djelatnosti).

Realni sektor nosi srednja stručna sprema

U najvećem broju “operativnih” djelatnosti okosnicu radne snage čine radnici sa srednjom stručnom spremom. Visoki udjeli SSS posebno se vide u djelatnostima poput administrativnih i pomoćnih usluga, ugostiteljstva i trgovine, ali i u dijelu industrije i uslužnih djelatnosti.

• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: oko 79% SSS

• Umjetnost, zabava i rekreacija: oko 78% SSS

• Hoteli i ugostiteljstvo: oko 78% SSS

• Trgovina: oko 67% SSS

• Prerađivačka industrija: oko 51% SSS

• Građevinarstvo: oko 47% SSS

Podaci dodatno ukazuju na snažan udio kvalifikovanih (KV) i nekvalifikovanih (NK) radnika u sektorima gdje su praktične vještine ključne – prije svega u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i skladištenju, te u pojedinim djelatnostima sa težim fizičkim poslovima.

• Prerađivačka industrija: oko 27% KV i oko 6% NK

• Građevinarstvo: oko 26% KV i oko 9% NK

• Prijevoz i skladištenje: oko 24% KV

• Rudarstvo: izražen udio KV (preko trećine) i NK (oko 16%)