poslodavci

Foto: Akta.ba

10.04.2026 |

Analize

Izvor: Akta.ba

STRUKTURA ZAPOSLENOSTI

Dominacija javnog sektora: Ko su najveći poslodavci u FBiH u 2025. godini?

Najveći poslodavci u FBiH 2025: Bingo na vrhu, javni sektor dominira, dok privatne kompanije i IT sektor bilježe rast i promjene na tržištu rada.

Prema najnovijim dostupnim podacima zaključno za 2025. godinu, slika najvećih poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine potvrđuje već dobro poznatu strukturu tržišta rada, javni sektor čvrsto drži primat, no privatne kompanije pokazuju sve veću snagu i otpornost.

Dominacija javnog sektora: Ko su najveći poslodavci u Federaciji BiH?

Prema najnovijim podacima dostupnim na portalu Akta.ba, zaključno s krajem 2025. godine, slika najvećih poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine potvrđuje već poznatu strukturu tržišta rada, dominaciju javnog sektora, ali i sve snažnije prisustvo privatnih kompanija koje prkose trendovima.

Bingo i dalje nedostižan

S vrha liste i dalje ne silazi Bingo, koji sa 8.370 zaposlenih ubjedljivo prednjači ispred svih ostalih poslodavaca u FBiH. Maloprodajni gigant iz Tuzle broji više radnika nego sljedeće dvije kompanije zajedno, no vrijedi primijetiti da je ovo blagi pad u odnosu na 2024. godinu, kada je Bingo imao 8.413 radnika. Simboličan minus od 43 zaposlena, ali prvi zabilježeni pad nakon niza godina konstantnog rasta.

Najupečatljiviji rast u privatnom sektoru bilježi Konzum, sa 2.717 na 3.082 zaposleni. Rezultat povećanja od 365 radnika je integracija Mercatora i Konzuma 2024. godine.

Nova Željezara Zenica sa 1.878 zaposlenih nastavlja silazni trend, pad sa oko 2.050 radnika u prethodnoj godini potvrđuje dugotrajne poteškoće teške industrije u FBiH. Sličan trend prati i IGMAN d.d. Konjic, koji je sa 1.503 pao na 1.361 zaposlenog, što je zabrinjavajuće za namjensku industriju.

U rudarskom sektoru, RMU Banovići bilježi pad sa 2.608 na 2.474 radnika, nastavljajući trend koji prati cjelokupni sektor.

Javni sektor: Energetika i zdravstvo kao stubovi zapošljavanja

JP Elektroprivreda BiH ostaje najveći javni poslodavac sa 3.907 zaposlenih i bilježi pozitivan preokret, prošle godine je pad sa 3.940 na 3.808 izazvao spekulacije o restrukturiranju, no 2025. kompanija vraća dio radnih mjesta.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu broji 3.120 zaposlenih i ostaje jedna od najvećih zdravstvenih ustanova, dok BH Telecom sa 2.958 (+31 u odnosu na 2024.)

Najizrazitija promjena u zdravstvenom sektoru dolazi iz Mostara, Sveučilišna klinička bolnica Mostar bilježi pad sa 3.226 na 2.929 zaposlenih, što je minus od gotovo 300 radnika. Ovo je posebno upadljivo jer je ista ustanova prošle godine imala jedan od najvećih skokova u cijelom javnom sektoru. Razlozi su mnogobrojni, moguće je da se radi o valu odlazaka u penziju, odlivu kadrova ili administrativnom usklađivanju.

BH Pošta (2.650), UKC Tuzla (2.496) i JP Željeznice FBiH (2.413) drže stabilne pozicije, mada željeznice nastavljaju blagi, ali kontinuirani silazni trend koji traje već nekoliko godina.

Novi igrači: Digitalne usluge i zaštita kao rastući sektori

Posebno se ističu kompanije koje se po prvi put pojavljuju visoko na listi najvećih poslodavaca. Personify Health sa 927 zaposlenih predstavlja međunarodnu IT i zdravstvenu platformu koja širi operacije u FBiH, signal da sektor digitalnih usluga postaje sve relevantniji poslodavac. Teleperformance B-H (983 zaposlena) potvrđuje da call centri i BPO kompanije ostaju jedan od rijetkih sektora koji dosljedno privlače mladu radnu snagu.

SEC ONE (1.328 zaposlenih), agencija za zaštitu ljudi i imovine, iznenađuje visokim plasmanom i sugeriše da sektor privatne zaštite doživljava ekspanziju koja je donedavno prolazila gotovo nezamijećeno.

Dakle, javni sektor, posebno zdravstvo, energetika i infrastruktura, i dalje zapošljava najveći broj radnika. U privatnom sektoru, maloprodaja predvođena Konzumom i Bingom ostaje motor rasta, dok industrija, od čelika do rudnika uglja, nastavlja gubiti radna mjesta.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE · 2025
TOP 20 FIRMI
Rang lista po broju zaposlenih · Federacija BiH · 2025
Privatni sektor
Javni sektor
PROMJENA VS. 2024
▲ Rast zaposlenih ▼ Pad zaposlenih ★ Novi ulazak → Stagnacija
👑
LIDER TRŽIŠTA · PRIVATNI SEKTOR
BINGO
Maloprodaja / Distribucija
ZAPOSLENI 2025
8.370
2024: 8.413
▼ −0,5% vs 2024 PRIVATNO
2
SREBRO · JAVNI SEKTOR
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
Energetika
ZAPOSLENI 2025
3.907
2024: 3.808
▲ +2,6% JAVNO
3
BRONZA · JAVNI SEKTOR
Klinički centar Univ. u Sarajevu
Zdravstvo
ZAPOSLENI 2025
3.120
2024: 3.180
▼ −1,9% JAVNO
POZICIJE 4 — 20
4
KONZUM d.o.o. Sarajevo
Maloprodaja P
3.082
2024: 2.717
▲ +13,4%
5
BH Telecom d.d. Sarajevo
Telekomunikacije J
2.958
2024: 2.970
→ −0,4%
6
Sveučilišna klinička bolnica Mostar
Zdravstvo J
2.929
2024: 3.226
▼ −9,2%
7
JP BH POŠTA d.o.o.
Javne usluge J
2.650
2024: 2.609
▲ +1,6%
8
JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla
Zdravstvo J
2.496
2024: 2.501
→ −0,2%
9
RMU Banovići d.d. Banovići
Rudarstvo P
2.474
2024: 2.469
▲ +0,2%
10
JP Željeznice Federacije BiH d.o.o.
Transport J
2.413
2024: 2.498
▼ −3,4%
11
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Energetika J
2.322
2024: 2.349
▼ −1,1%
12
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
Zdravstvo J
2.146
2024: 2.045
▲ +4,9%
13
NOVA ŽELJEZARA Zenica d.o.o.
Metalurgija P
1.878
zamijeni Arcelor Mittal
★ NOVI
14
PREVENT SEWING d.o.o.
Proizvodnja/Tekstil P
1.789
2024: 1.780
▲ +0,5%
15
FIS d.o.o. Vitez
Distribucija P
1.781
2024: 1.859
▼ −4,2%
16
JU KANTONALNA BOLNICA ZENICA
Zdravstvo J
1.669
2024: 1.635
▲ +2,1%
17
Rudnik uglja Kreka d.o.o. Tuzla
Rudarstvo P
1.528
2024: 1.710
▼ −10,6%
18
DDC MLS d.o.o. Sarajevo
Usluge/Odbrana P
1.446
2024: 1.619
▼ −10,7%
19
IGMAN d.d. KONJIC
Industrija/Odbrana P
1.361
2024: 1.503
▼ −9,4%
20
Agencija za zaštitu SEC ONE d.o.o.
Sigurnosne usluge P
1.328
2024: 1.221
▲ +8,8%
Rast zaposlenih
Pad zaposlenih
Novi ulazak u Top 20
Stagnacija (±0,5%)
P — Privatni sektor
J — Javni sektor

IZVOR: AKTA.BA · PODACI O ZAPOSLENOSTI 2024–2025 · FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI