Solarni boom u BiH: U planu 13.500 MW, evo ko gradi i gdje

Bosna i Hercegovina već ima više od 900 MW instaliranih solarnih elektrana, ali ono što se trenutno priprema višestruko je veće. Prema najnovijem Indikativnom planu razvoja proizvodnje NOSBiH-a, u različitim fazama razvoja nalazi se oko 13.500 MW fotonaponskih projekata za priključenje na prijenosnu mrežu. Od Nevesinja i Bileće do Stoca, Mostara, Sokoca i Posušja planiraju se elektrane snage desetina, pa i stotina megavata, ali ubrzani razvoj otvara i pitanje koliko novih kapaciteta elektroenergetska mreža BiH uopće može prihvatiti.

Solarna energija više nije marginalan dio elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine.

Na prijenosnu mrežu je do kraja 2025. godine bilo priključeno 305,59 MW solarnih elektrana, dok je na distributivnoj mreži bilo još 608,80 MW malih solarnih elektrana. To znači da je ukupna instalirana snaga solarnih elektrana u BiH dostigla 914,39 MW.

Rast se vidi i u proizvodnji. Solarne elektrane su tokom 2025. godine na prijenosnoj mreži proizvele 474 GWh električne energije, odnosno oko četiri posto ukupne proizvodnje na toj mreži. Zahvaljujući novim elektranama, proizvodnja iz solara bila je oko 1,5 puta veća nego godinu ranije.

NOSBiH u Indikativnom planu razvoja proizvodnje za period 2027–2036. navodi da se, prema Registru podnesenih zahtjeva za priključak Elektroprenosa BiH, u različitim fazama razvoja nalazi približno 13.500 MW fotonaponskih elektrana. Pored njih, evidentirano je i oko 4.600 MW projekata vjetroelektrana.

To, međutim, ne znači da će svih 13,5 GW solarnih projekata biti izgrađeno. Riječ je o projektima različitog stepena razvoja, dok je znatno uži krug elektrana već u registru bilansiranih korisnika, odnosno ima konkretnije uslove za nastavak razvoja.

Nevesinje pred projektom od čak 570 MW

Najveći pojedinačni solarni projekt evidentiran u planu NOSBiH-a je SE Nevesinje ukupne instalirane snage 570 MW.

Iza projekta stoji kompanija ETMAX iz Banje Luke, koja je razvoj solarnog parka podijelila na više zasebnih elektrana.

Upravo veličina projekta pokazuje koliko se promijenila struktura energetskih investicija u BiH. Pojedinačni solarni kompleks u Nevesinju, ako bude realiziran u punom obimu, imao bi snagu veću od brojnih postojećih velikih proizvodnih objekata u zemlji.

Projekt je, međutim, otvorio i pitanje korištenja zemljišta. Dio stanovnika Nevesinja protivio se gradnji solarnih elektrana na poljoprivrednim i obradivim površinama, što pokazuje da će kod velikih solarnih investicija uz finansiranje i priključak sve značajnija biti i pitanja prostornog planiranja i prihvatljivosti projekata za lokalnu zajednicu.

Borike – drugi najveći projekt na listi

Među projektima koji su do sada prošli dalje administrativne korake posebno se izdvaja SE Borike snage 232,2 MW. NOSBiH je vodi među bilansiranim solarnim projektima.

Prema registru NOSBiH-a, korisnik projekta je kompanija Bioenergos TTS d.o.o. Banja Luka, koja je za SE Borike dobila uslove za priključak, a među dostavljenim dokumentima evidentirana je i odluka Vlade Republike Srpske.

Borike su tako, odmah iza Nevesinja, jedan od najvećih pojedinačnih solarnih projekata evidentiranih u aktuelnim razvojnim planovima elektroenergetskog sistema BiH.

Stolac postaje jedno od glavnih solarnih čvorišta

Izrazita koncentracija solarnih investicija razvija se na području Stoca i Hodova.

Jedan od najvećih projekata je FNE Stolac Solar 01–22, ukupne instalirane snage 103,15 MW, iza kojeg stoji kompanija Aurora Solar. Projekt se sastoji od 22 zasebne fotonaponske elektrane.

Da je riječ o projektu koji je odmakao dalje od same investicijske ideje pokazuje i ugovor o koncesiji, u kojem su pojedinačno navedene elektrane i njihove lokacije.

NOSBiH navodi da je priključenje FNE Stolac Solar 01 planirano tokom 2026. godine, a na istom području planiran je i još veći projekt.

Elektroprivreda HZHB ulaže u 150 MW solara

Elektroprivreda HZHB razvija fotonaponsku elektranu EPHZHB 1 instalirane snage 150 MW na području Stoca.

NOSBiH projekt vodi među bilansiranim solarnim elektranama, dok dostupna investicijska dokumentacija vrijednost projekta procjenjuje na oko 130,1 milion eura.
Elektrana bi bila priključena na 220 kV prijenosnu mrežu, a razvoj projekta vezan je i za novu mrežnu infrastrukturu na području Hodova.

Samo EPHZHB 1 i Stolac Solar zajedno predstavljaju više od 250 MW planiranih solarnih kapaciteta, zbog čega područje Stoca postaje jedno od najvažnijih mjesta na novoj solarnoj mapi BiH.

Bileća već proizvodi, ali stiže i novi projekt od 128,7 MW

Bileća je još jedan primjer lokacije na kojoj se postojeći solarni kapaciteti nadograđuju novim investicijama.

Postojeća SE Bileća snage 55 MW već se nalazi među elektranama priključenim na prijenosnu mrežu. U 2025. godini proizvela je oko 98 GWh električne energije.

Istovremeno se razvija FNE Bileća Solar 1 snage 128,7 MW, koja je također ušla u spisak bilansiranih projekata.

Time Bileća dobija potencijal da u budućnosti raspolaže sa više od 180 MW velikih solarnih kapaciteta samo kroz ova dva projekta.

Trebinje ostaje jedan od energetskih centara

Na solarnoj mapi značajno mjesto zauzima i Trebinje.

NOSBiH među projektima vodi SE Trebinje 1 snage 118,8 MW i SE Trebinje 2 snage 48,7 MW.

Ukupno je riječ o više od 167 MW potencijalnih novih kapaciteta.

Trebinje, Bileća i Nevesinje zajedno tako čine izrazitu koncentraciju velikih solarnih projekata u istočnoj Hercegovini.

Sokolac cilja više od 100 MW

Veliki solarni projekti nisu ograničeni samo na Hercegovinu.

Na području Sokoca kompanija Enerstate razvija FNE Sokolac instalirane snage 100,8 MW. NOSBiH je projekt uvrstio među bilansirane solarne elektrane.

Time se solarna proizvodnja širi i prema područjima koja se ranije nisu nalazila u središtu razvoja velikih fotonaponskih elektrana.

Mostar dobija elektranu od 75 MW

Još jedan veliki projekt nalazi se na području Pologa kod Mostara.

Kompanija Solar Lena d.o.o. Grude razvija fotonaponsku elektranu Lena 2 snage 75 MW. NOSBiH je vodi među bilansiranim projektima, dok je Federalno ministarstvo prostornog uređenja ranije objavilo javni poziv za uvid u Glavni projekt elektrane.

Za projekt je izdata energetska dozvola, a planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 104.256 MWh.

Mostarsko područje ima i niz drugih projekata, među kojima su Solario 1–2 sa 19,44 MW, Solario 3–12 sa 9,99 MW, HL 31–60 sa 29,7 MW, HL 1–12 sa 54 MW te MO Solar 1–10 sa 49,9 MW.

Posušje i Planik

Na području Posušja razvija se kompleks Astera 1–5, ukupne instalirane snage 25 MW, dok projekt SE Planik ima planiranu snagu od 80 MW.

NOSBiH u svojim projekcijama računa da bi upravo veliki dio novih solarnih kapaciteta mogao ući u sistem u kratkom periodu tokom narednih nekoliko godina.

Za razliku od brojnih projekata koji još prolaze administrativne procedure, kompleks Liwno 1–6, ukupne instalirane snage 27,6 MW, početkom 2026. godine pušten je u privremeni pogon. Investitor je Pozitron iz Mostara.

Livno je zato dobar primjer koliko je važno razlikovati elektrane koje postoje samo u planovima od projekata koji su zaista stigli do priključenja na mrežu.

Još desetine projekata čekaju realizaciju

Lista se tu ne završava.

NOSBiH među bilansiranim projektima evidentira i Solarni vjetar 1–12 od 60 MW, HL 1–12 od 54 MW, MO Solar 1–10 od 49,9 MW, Gračanicu 1 i 2 od 45 MW, Kravice 1 i 2 od 44 MW, MI Solis 1–36 od 35,64 MW, ESE 1–36 od 35,64 MW, Deling Invest II fazu od 29,75 MW, kao i niz manjih projekata.

Samo lista bilansiranih elektrana tako pokazuje da solarni razvoj više nije koncentriran na nekoliko izolovanih investicija nego se radi o desetinama projekata različitih investitora.

U 2025. priključene četiri nove solarne cjeline

Dio investicijskog vala već je stigao do mreže.

Tokom 2025. godine priključeni su FNE Brotnjo snage 9,98 MW, FNE Polog 1–8 snage 7,99 MW te FNE Plavo Sunce 1 i 2 ukupne snage 40 MW.

Početkom 2026. godine u privremeni pogon ušao je i Liwno 1–6 od 27,6 MW, dok je za ovu godinu planirano priključenje još tri značajna projekta: Stolac Solar 01 od 103,15 MW, Solarni vjetar 1–12 od 60 MW i druge faze Deling Investa od 29,75 MW.

Ukupna instalirana snaga velikih solarnih elektrana na prijenosnoj mreži krajem 2025. iznosila je 305,59 MW, a među postojećim objektima bili su Petnjik, Zvizdan, Bileća, Hodovo, Deling Invest, Brotnjo, Polog i Plavo Sunce.

Investitore ne zaustavlja ni pad cijene električne energije

Posebno zanimljiv podatak iz dokumenta NOSBiH-a jeste da se interes za razvoj novih solarnih i vjetro projekata nastavio i tokom 2025. godine uprkos značajnom padu otkupnih cijena električne energije.

Pad je posebno izražen upravo tokom sati karakterističnih za proizvodnju solarnih elektrana.

To pokazuje da investitori očigledno računaju na dugoročnu transformaciju elektroenergetskog tržišta, rast potražnje, prekograničnu trgovinu, direktne ugovore s kupcima ili kombinovanje proizvodnje sa skladištenjem električne energije.

BiH već ima 914 MW, ali u procedurama je 13.500 MW

Razlika između današnjeg stanja i investicijskih ambicija najbolje se vidi kroz dvije brojke.

Na kraju 2025. godine BiH je imala 914,39 MW instaliranih solarnih elektrana na prijenosnoj i distributivnoj mreži zajedno.

Istovremeno se, prema zahtjevima za priključak na prijenosnu mrežu, u različitim fazama razvoja nalazi oko 13.500 MW novih fotonaponskih projekata.

To znači da je nominalna snaga projekata koji pokazuju interes za priključenje gotovo 15 puta veća od ukupne solarne snage koju je BiH imala instaliranu krajem prošle godine.

Mreža postaje usko grlo

NOSBiH upozorava da se sličan trend priključivanja novih solarnih i vjetroelektrana očekuje i tokom 2027. godine.

Kombinacija velikog broja novih postrojenja na prijenosnoj mreži, malih elektrana priključenih na distribuciju i ubrzanog razvoja obnovljivih izvora u susjednim zemljama mogla bi dovesti do zagušenja u prijenosnoj mreži, značajnog usložnjavanja upravljanja sistemom, pa čak i potencijalnih raspada elektroenergetskog sistema.

Problem je dodatno zanimljiv jer se BiH već suočava sa nepovoljnim naponskim prilikama. NOSBiH navodi da su tokom 2025. sve analizirane transformatorske stanice na naponskim nivoima 400 i 220 kV dugo vremena radile iznad dozvoljenih vrijednosti. U Mostaru 4, naprimjer, 400 kV napon bio je iznad dozvoljene vrijednosti čak 99 posto sati u godini, a u Trebinju je na 220 kV nivou takvo stanje trajalo 89 posto vremena.

Baterije kao dio rješenja

Jedno od rješenja koje NOSBiH izričito izdvaja su baterijski sistemi za skladištenje električne energije.

Do značajnijih ulaganja u samu prijenosnu mrežu, baterije bi u srednjem roku mogle pomoći i kod zagušenja i kod regulacije elektroenergetskog sistema.

Njihova uloga postajat će sve značajnija kako raste udio proizvodnje koja zavisi od vremenskih prilika i koja se ne može jednostavno povećavati ili smanjivati prema trenutnoj potrošnji.

Solarni boom ulazi u presudnu fazu

BiH je tako za svega nekoliko godina od zemlje u kojoj su velike fotonaponske elektrane predstavljale izuzetak stigla do gotovo jednog gigavata instalirane solarne snage.

Sljedeća faza mogla bi biti neuporedivo veća.

Nevesinje ima projekt od 570 MW, Borike 232,2 MW, Stolac nekoliko velikih kompleksa, Bileća nove projekte uz već postojeću elektranu, Trebinje više od 160 MW u razvoju, dok se novi kapaciteti pripremaju od Sokoca do Mostara i Posušja.

Ipak, brojka od 13.500 MW projekata u različitim fazama razvoja ne znači da će BiH dobiti 13,5 GW novih solarnih elektrana.

Od zahtjeva za priključak do stvarne proizvodnje dug je put koji uključuje zemljište, koncesije, dozvole, finansiranje, izgradnju i mogućnost priključenja na elektroenergetsku mrežu.