Leyen: Zbog Brexita u europskom proračunu 75 milijardi eura manje

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u srijedu u Europskom parlamentu da se Unija nakon izlaska Velike Britanije suočava s manjkom u europskom proračunu za iduće sedmogodišnje razdoblje u iznosu od 75 milijardi eura, ali ne odustaje od ambicioznog fiskalnog plana.

Šefica Komisije sudjelovala je u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu o pripremi izvanrednog sastanka Europskog vijeća 20.  veljače o višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

"Kao Unija 27 zemalja, imamo manje resursa. Radi se oko 75 milijardi eura manje za sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027. i istovremeno više zajedničkih izazova koje niti jedna članica ne može riješiti sama", kazala je von der Leyen, dodavši da su "isto tako očekivanja od VFO-a najraznolikija nego ikada prije".

Zastupnicima je jasno dala do znanja da vrijeme istječe te da ako "uskoro ne usvojimo proračun, iduće godine nećemo biti u mogućnosti financirati nove prioritete koje smo odredili".

Po njezinim riječima, krajnje je vrijeme da se usuglasi zajedničko stajalište , ali da se, što je još važnije, pronađe ravnoteža između starih i novih prioriteta.

Neke članice, nastavila je, snažno brane kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku i to rade s pravom, no isto tako je naglasila da očekuje "istu predanost" kada se radi o obrani novih europskih prioriteta za snažniju i održivu Europu.Podsjetila je da su sve tri insitucije, Parlament, Vijeće i Komisija složne oko strateške agende da Europa postane do 2059 postane prvi kontinent koji je klimatski neutralan.

"Moramo se pobrinuti i da ti novi prioriteti dobiju pažnju koju zaslužuju", kazala je von der Leyen i dodala da  proračun na razini EU-a treba moći ulagati u inovacije, umjetnu inteligenciju, rješavati pitanje migracije (...) ali da prije svega trebamo proračun koji će nam omogućiti da djelujemo na klimatske promjene.

"Osobno neću prihvatiti nikakav rezultat koji neće zajamčiti da se barem 25 posto proračuna izdvoji za borbu protiv klimatskih promjena", poručila je predsjednica Komisije.

Pritom nije zaboravila napomenuti da "očekuje proračun koji će izdvojiti nova sredstva potrebna za mehanizam za pravednu tranziciju", jer u suprotnom "nećemo uspjeti postići klimatsku neutralnost".

Urusula von der Leyen je priznala da pregovori o VFO-u neće biti lagani, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, suočen s kasnim početkom pregovora i kratkim vremenom s obzirom da je sadašnji proračun na snazi do 31. prosinca, želi da čelnici zemalja članica dogovore proračun u jednom pokušaju.

Michel će morati "navigavati" između zemalja koje žele da njihov doprinos europskom budžetu ostane isti usprkos brexitu i godišnjoj "rupi" od skoro 11 milijardi eura, koju eurobirokrati već zovu "crnom rupom", i onih koji smatraju da EU mora više uložite u kolektivne politike te analitičari očekuju veliku "gužvu na loptu".

Prijatelji kohezije, skupina od 16 zemalja srednje i istočne Europe žele zadržati dosadašnja izdvajanja za regionalni razvoj i poljoprivredu i dio njih zagovara proračun od 1,135 bilijuna eura u cijenama iz 2018., tj. 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), kao što predlaže Komisija.

"Tabor štedljivih", zemlje koje najviše pridonose europskom proračunu, inzistira da novi fiskalni plan, posebice zbog brexita, treba iznositi jedan posto BND-a.

Europski parlament traži 1,3 posto posto, a Vijeće još nije zauzelo stajalište.

Proračun EU-a se puni doprinosima država članica, carinama na proizvode izvan EU-a, te kaznama za kompanije koje krše pravila tržišnog natjecanja EU-a. Parlament predlaže nove izvore prihoda kroz novu shemu poreza na dobit (uključujući oporezivanje velikih kompanija u digitalnom sektoru), prihode od trgovanja emisijama i porez na plastiku čime bi se bi mogli smanjiti izravni doprinosi  članica.

Prijedlog proračuna daje Europska komisija a o njemu potom pregovaraju Europski parlament, koji treba dati svoju suglasnost za prijedlog i Vijeća EU-a u kojem je potrebna jednoglasnost država članica. 

Predsjednik Vijeća je započeo maratonski niz sastanaka s čelnicima zemalja članica pri čemu su dva glavna tabora - "štedljivi i "kohezijci" - intenzivirali Twitter kampanje.

Tako je portugalski premijer Antonio Costa nakon sastanka s Michelom tvitao da "želi proračun koji odražava europske ambicije i koji nam omogućuje da odgovorimo na legitimna očekivanja građana".

S druge strane barikade mu je uzvratio austrijski mladi kancelar Sebastian Kurz. "Moramo s novcem poreznih obveznika postupati štedljivo i obazrivo", tvitao je Kurz.

Na današnoj raspravi u parlamentu, Manfred Weber, šef kluba zastupnika EPP-a, zamjerio je Michelu što se nije pojavio u Parlamentu.

"Bilo bi dobro da je Charles Michel danas ovdje s nama. Bilo bi dobro da slušate", obrušio se Weber, ustvrdivši da trebamo "ambiciozniji pristup proračunu, a ne najmanji zajednički nazivnik".

Iratxe Garcia Perez, španjolska zastupnica koja vodi klub socijalista, se nadovezala i kazala da "možda i ne iznenađuje što Michel nije ovdje".

"Možda ne bi imao puno za reći, ali mogao je štošta čuti", rekla je Perez.

Philippe Lamberts, iz Zelenih, je Michelu poručio da zastupnici samo čekaju da stave veto na bilo koji prijedlog proračuna ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi.

"Proračun se usvoja tek nakon što ga prihvate obje institucije", rekao je Lamberts.

Hrvatska zastupnica Željana Zovko, (EPP), pozvala je na robusni europski proračun kojim će se više investirati u kohezijsku politiku, zapadni Balkan i Erasmus+.

"Sa snažnom kohezijskom politikom, ostvarujemo ključne ideje Europske unije, skladni suživot bez velikih regionalnih, društvenih i ekonomskih neravnoteža", kazala je Zovko.

Također je izrazila žaljenje zbog planiranih financijskih "rezova" u Instrumentu predpristupne pomoći te zagovara povećavanje izdvajanja za programe Erasmus+ i Kreativna Europa. 

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler je ocijenio da sljedeći sedmogodišnji proračun mora nastaviti smanjivati ekonomske i društvene razlike između država članica, jer to je jedan od ključnih ciljeva upisan u samim temeljima Europske unije. 

"To je i razlog zbog kojeg Ugovor o funkcioniranju EU izričito naglašava da se posebna pozornost poklanja regijama koje su izložene ozbiljnim demografskim poteškoćama i područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom", naglasio je Ressler koji će biti izvjestitelj Europske pučke stranke (EPP) za proračun Europske unije za 2021. godinu, prvu unutar novog Višegodišnjeg financijskog okvira.

Ressler smatra  "ne možemo ignorirati negativne demografske trendove koji ugrožavaju razvoj velikog dijela Europe, a osobito ruralnih sredina te da je vrijeme V da proračun prepozna kako je radi kohezije i radi prave ravnopravnosti potrebno europskim instrumentima još snažnije podržati demografski ugrožene dijelove Europe".

Mara Bizzotto, talijanska zastupnica iz desničarske Lige, bijesno je poručila von der Leyen da je Talijanima "muka od EU-a".

"Talijanima je muka što im se svake godine iz džepova izvlače milijuna eura. To je sramota, a sada možemo očekivati još gore", kazala je Bizzoto.