Milioni iz fondova Europske unije donijeli bi spas domaćem selu

Izniman rast cijena repromaterijala i poremećeni lanci opskrbe, kao nikada do sada, aktualizirali su tematiku proizvodnje domaće hrane, a uzimajući u obzir potencijale kojima BiH raspolaže, pametnim ulaganjem stvari bi se u samo jednoj godini mogle u potpunosti preokrenuti, a država prestati biti ovisna o uvozu brojnih proizvoda.

Počevši od vode, preko mlijeka i mesa pa do različitih vrsta povrća, statistika govori kako BiH mnogo više uvozi nego što izvozi. Primjerice, samo je u 2021. godini uvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 401 mil. KM, dok je izvoz bio gotovo četiri puta manji - 110 milijuna maraka.

Mjere potpore

No, kada se pogledaju svi dostupni resursi, unutar BiH se obujam poljoprivredne proizvodnje u kratkom vremenu može udvostručiti.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za Večernji list je kazao kako postoji nekoliko poteza kojima bi se unutar BiH poljoprivredna proizvodnja mogla podići na višu razinu, a prvi među njima su strateški procesi koji bi za cilj imali dobivanje značajnog iznosa sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije, uz formiranje državnog ministarstva poljoprivrede.

IPARD - Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (engl. Instrument for Pre-Accession in Rural Development) pretpristupni je program Europske unije, a koji bi unutar BiH mogao preokrenuti trendove. Dio je IPA fonda, odnosno njegova komponenta koja se odnosi na ruralni razvoj.

Drugi strateški potez odnosio bi se, smatra Bićo, na povećanje iznosa sredstava za poticaje. Ističe kako je u ovoj godini došlo do rasta na razini Federacije, što je iznimno dobra stvar, ali dodaje i kako bi te iznose trebalo podizati u razdoblju koje dolazi.

Podsjećamo, rekordnih 106 milijuna maraka za potporu poljoprivrednoj proizvodnji, što je za 19 milijuna više nego lani, karakteristika je ovogodišnje podrške Federacije BiH domaćim proizvođačima hrane, a kojom se namjerava podići obujam, ali i kvalitetu agrara u tom entitetu, pri čemu nadležni računaju kako će ovogodišnje mjera pomoći oporavku, ali i stvaranju prijeko potrebnih zaliha hrane na domaćem tržištu. Struka je također mišljenja kako bi se trebalo krenuti aktivnije u proces potpore domaćoj proizvodnji i otkupu različitih vrsta poljoprivrednih dobara.

Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, nedavno je za Večernji list objasnio kako bi država morala biti jamac otkupa domaće robe.

"Proizvođač je sretan ako zna da će svoju robu prodati. Ako, recimo, država kaže da se proizvede toliko malina, sira, a država će ih otkupiti kao domaće proizvode te potom sve robne lance obvezati da 30-40 posto proizvoda mora biti domaće. Onda imamo lanac potrošnje", naglasio je Vuković.

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, mišljenja je kako bi država trebala napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere, a žurno bi pritom trebalo iznaći sredstva kako bi se otkupila sva poljoprivredna dobra koja će se proizvesti u ovoj godini. Objasnio je i kako bi otkupom viškova robe bila stvorena i odgovarajuća robna rezerva zahvaljujući kojoj bi se lakše suočavali s nastavkom krize.

Nova odluka

A što nas čeka u mjesecima koji dolaze, teško je prognozirati s obzirom na niz nepoznanica, međutim, ohrabruje posljednja odluka Vlade Federacije kojom je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila prijedlog odluke o prihvaćanju zaduženja Federacije BiH po sporazumu o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta “Otpornost i konkurentnost u poljoprivredi” u iznosu do 30,700.000 eura od ukupno 61,400.000 eura, odobrenih za BiH. Primarni cilj ovog projekta je jačanje poljoprivrednih informacijskih sustava, pružanje podrške za poljoprivredu otpornu na klimatske utjecaje te jačanje lanaca vrijednosti i razvoj produktivnog partnerstva, kao i unaprjeđenje sustava navodnjavanja i odvodnje radi prilagođavanja na klimatske promjene.