EU bilježi pad izvoza u SAD od 20 posto, carine i dalje guše trgovinu

Izvoz Europske unije u Sjedinjene Američke Države pao je u novembru na 37,4 milijarde eura, nakon 40,7 milijardi u oktobru, pokazuju podaci Eurostata objavljeni u četvrtak. Time je nastavljen silazni trend, koji je sada ubrzan na pad od 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Mjesečni minus od 3,3 milijarde eura zabilježen je iako je industrijska proizvodnja u EU porasla 2,5 posto u odnosu na novembar 2024. Kao jedan od pokazatelja pojačane aktivnosti navodi se rast proizvodnje u njemačkim auto-fabrikama od 7,6 posto u odnosu na oktobar.

Takav nesrazmjer između rasta proizvodnje i slabije kupovine iz SAD-a dovodi proizvođače u rizičnu poziciju – pogoni rade, ali zalihe rastu, dok je najveće tradicionalno tržište sve teže dostupno. Povećanje proizvodnje se tumači mogućim ispunjavanjem ugovora zaključenih prije carina, jačanjem domaće potražnje i europske potrošnje na odbranu, kao i pokušajima preusmjeravanja na druga tržišta.

Pad izvoza na godišnjem nivou pogoršan je u odnosu na oktobarskih 14,7 posto, a ni četiri mjeseca nakon julskog okvirnog sporazuma nema znakova stabilizacije. Sporazum je ograničio većinu američkih carina na robu iz EU na 15 posto, umjesto ranije najavljivanih 30 posto, ali se navodi da nije uspio preokrenuti trend.

EU, prema tekstu, traži alternative. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa trebali bi u subotu otputovati u Asunción kako bi potpisali trgovinski sporazum s državama Mercosura, kojim bi bila uspostavljena najveća zona slobodne trgovine na svijetu.

U analizi Oxford Economicsa ocjenjuje se da je slabost vanjske potražnje i dalje ključni teret te se upozorava da trenutni zamah u proizvodnji vjerovatno neće potrajati, jer rast proizvodnje ne prati rast prodaje na inostranim tržištima. Navodi se i da europskim proizvođačima dodatne probleme stvaraju konkurencija jeftinog kineskog izvoza i nepovoljno trgovinsko okruženje.

Istovremeno, trgovina EU s Kinom je u novembru promijenila smjer: nakon pada uvoza do oktobra, novembar je donio rast kineskog uvoza od 3,8 posto na godišnjem nivou. Trgovinski deficit EU s Kinom porastao je na 32,3 milijarde eura, a Kina je ostala najveći izvor uvoza za EU sa 48,7 milijardi eura mjesečno.

Ukupni trgovinski rezultat EU pogoršan je i na mjesečnom nivou: suficit je pao sa 14,7 milijardi eura u oktobru na 8,1 milijardu u novembru. Za prvih 11 mjeseci 2025. godine EU je zabilježila suficit od 122,4 milijarde eura, u odnosu na 128,0 milijardi u istom periodu 2024.

Na kraju se navodi da pogoršanje trgovinskih odnosa s SAD-om dolazi uz rast političkih tenzija zbog Grenlanda, te da Europski parlament razmatra mogućnost zamrzavanja primjene julskog sporazuma, dok bi glasanje odbora planirano za 26. i 27. januar moglo biti odgođeno.