Hrvatska definiše pravni okvir za izgradnju prve nuklearne elektrane

Prijedlog zakona kojim se uređuje razvoj nuklearne energije u civilne svrhe upućen je u Hrvatski sabor, čime je u Hrvatskoj otvoren prostor za moguću izgradnju nuklearne elektrane. Riječ je o zakonskom okviru koji se odnosi isključivo na teritorij Republike Hrvatske.

Ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar izjavio je da se ovim prijedlogom po prvi put sistemski definiše pravni okvir za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe. Prema njegovim riječima, rasprava o nuklearnoj energiji dolazi u trenutku kada potrošnja električne energije raste, dok klimatski ciljevi postaju sve ambiciozniji, zbog čega se nuklearna energija sve češće posmatra kao stabilan, niskougljični i dugoročno isplativ izvor.

Obrazlažući razloge za donošenje zakona, Šušnjar je naveo da se Hrvatska suočava s tri ključna izazova; očuvanjem konkurentnosti privrede, jačanjem energetske sigurnosti te ostvarivanjem klimatske neutralnosti. Istakao je da je cilj da do 2040. godine nuklearna energija učestvuje s najmanje 30 posto u ukupnom energetskom miksu Hrvatske.

Prema predloženom zakonu, ministar nadležan za energetiku u Hrvatskoj dužan je u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu donijeti program aktivnosti za izradu plana razvoja nuklearne energije u civilne svrhe. Nakon toga, Vlada Republike Hrvatske treba usvojiti plan razvoja u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa. Lokacije eventualnih nuklearnih elektrana u Hrvatskoj bit će definirane posebnim zakonom.

"Cilj je da do 2040. godine nuklearna energija sudjeluje s najmanje 30 posto u ukupnom energetskom miksu", rekao je Šušnjar, dodajući da slijedi pokretanje aktivnosti koje podrazumijevaju izradu potrebnih studija, analiza i strategija, kao i definiranje optimalnog modela realizacije buduće nuklearne elektrane na teritoriju Hrvatske.

Kako je pojašnjeno, nuklearne elektrane nove generacije imaju veću operativnu fleksibilnost u proizvodnji električne energije te mogu funkcionisati paralelno s obnovljivim izvorima. Osim električne energije, mogu proizvoditi i procesnu toplotu te energiju za grijanje, čime doprinose dekarbonizaciji industrije i sistema daljinskog grijanja. Također, omogućavaju i proizvodnju većih količina vodika na ekonomski prihvatljiv način.

Republika Hrvatska nema nuklearnu elektranu na vlastitoj teritoriji, ali je suvlasnik Nuklearne elektrane Krško, koja već više od četiri decenije snabdijeva elektroenergetski sistem Hrvatske. U skladu s važećim sporazumima, Hrvatska ima pravo i obavezu preuzimati polovinu raspoložive snage i ukupno proizvedene električne energije iz NE Krško do isteka njenog radnog vijeka.

Iz Ministarstva ističu da je značajno to što Hrvatska, zahvaljujući dugogodišnjem učešću u projektu Krško, već raspolaže stručnim znanjem i kvalifikacijama potrebnim za razvoj novih nuklearnih postrojenja.

"To ujedno znači da Hrvatska raspolaže kako kapacitetima tako i lokacijama pogodnima za izgradnju nuklearne elektrane, no njih će biti potrebno ponovno evaluirati te uskladiti sa suvremenim zahtjevima i zakonskom regulativom", navode.