EU razvija digitalni euro kako bi smanjila zavisnost od američkih platnih sistema

Europske institucije i države članice intenziviraju aktivnosti s ciljem smanjenja zavisnosti od platnih sistema čija su sjedišta u Sjedinjenim Američkim Državama te razvoja pouzdane i samostalne platne infrastrukture unutar kontinenta.

Nakon što se Donald Trump prošle godine vratio na funkciju predsjednika SAD-a, odnosi Washingtona s ključnim saveznicima u oblastima diplomatije, odbrane i trgovine postali su napetiji, naročito s Europskom unijom i Velikom Britanijom. Trump je u više navrata pozivao europske zemlje da povećaju izdvajanja za odbranu i preuzmu veći dio odgovornosti, uz istovremene prijetnje uvođenjem carina te spominjanje mogućnosti aneksije Grenlanda, autonomne teritorije pod upravom Danske, što dodatno opterećuje transatlantske odnose.

U takvim okolnostima, europske zemlje poduzimaju konkretne mjere kako bi ojačale vlastitu samostalnost u segmentu platnih sistema. Ovaj proces dobija na značaju u trenutku kada potrošači sve manje koriste gotovinu, a digitalne transakcije postaju dominantan oblik plaćanja.

U Europskoj uniji smatraju da oslanjanje na infrastrukturu pod stranom kontrolom ne predstavlja samo ekonomsku slabost, nego i potencijalni geopolitički rizik. Većinu kartičnih i mobilnih plaćanja u Europi i dalje obrađuju kompanije poput Vise, Mastercarda, PayPala i Alipaya, a te transakcije realizuju se izvan granica Unije.

Predsjednica Europske centralne banke (ECB) Christine Lagarde nedavno je istaknula da je bloku potreban vlastiti digitalni platni sistem. Iako ECB već godinama razvija koncept digitalnog eura, konkretni rezultati još nisu vidljivi. Digitalni euro zamišljen je kao elektronski oblik gotovine koji bi izdavala ECB, a za razliku od kriptovaluta zasnovanih na decentralizovanim blockchain mrežama, ovim sistemom upravljala bi centralna institucija.

Sve je više zahtjeva iz država članica EU da se ubrza realizacija projekta digitalnog eura, kako bi se umanjila zavisnost od američkih pružalaca platnih usluga. Paralelno s tim, Evropska inicijativa za plaćanja (EPI), koju predvode vodeće europske banke, nastoji uspostaviti jedinstvenu infrastrukturu plaćanja na nivou kontinenta i ponuditi domaću alternativu Visi i Mastercardu.

Slični potezi bilježe se i u Velikoj Britaniji. Najavljeno je da bi bankarski rukovodioci u petak trebali održati prvi sastanak, kojim će predsjedavati izvršni direktor Barclays UK Vim Maru, s ciljem razmatranja uspostave alternativnog sistema. Prema podacima britanskog Regulatora platnih sistema (PSR) za 2025. godinu, oko 95 posto kartičnih transakcija u toj zemlji obrađeno je putem Mastercarda i Vise.

Na globalnom nivou, Visa i dalje prednjači kao najrasprostranjenija platna mreža, sa 257,5 milijardi obrađenih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 14,2 biliona dolara tokom prošle godine. Mastercard je u 2024. godini realizovao 160 milijardi transakcija u vrijednosti od 9,8 biliona dolara.

Među ostalim značajnim međunarodnim platnim sistemima nalaze se UPI, UnionPay, AliPay, WeChat Pay, SEPA, PIX, PromptPay i PayPal.

Primjer razvoja domaće platne infrastrukture bilježi se i u Turskoj, gdje je sistem Troy imao važnu ulogu u jačanju fintech sektora i digitalnih plaćanja. Tokom prošle godine Troy je obradio transakcije u ukupnoj vrijednosti od 4,8 biliona turskih lira (109,4 milijarde dolara), što predstavlja rast od 125 posto u odnosu na godinu ranije, dok je njegov tržišni udio dostigao 25,3 posto, prenosi Euronews.