
Foto: Internet
27.02.2026 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: Fena
Zbog rasta cijena stanova u EU, mladi kupuju sobe, dijele hipoteke i ulažu u udjele nekretnina kako bi riješili stambeno pitanje.
Prodaja pojedinačnih soba u stanovima koje dijele potpuni stranci, zajedničke hipoteke za prijatelje te kupovina udjela u zgradama za iznajmljivanje samo su neki od modela koji se sve češće pojavljuju na europskom tržištu nekretnina. Ovakvi pristupi ukazuju na spremnost mladih u Europi da prihvate neuobičajena rješenja kako bi odgovorili na stambenu krizu koja ih, prema podacima, pogađa više nego ostale dobne skupine.
Analiza Europske komisije pokazuje da su u proteklih deset godina cijene stanova u Europskoj uniji rasle za deset posto brže u odnosu na prihode stanovništva, pri čemu se mladi izdvajaju kao grupa koja najizraženije osjeća posljedice takvog trenda.
Iako su u decembru predstavljeni planovi EU usmjereni na povećanje dostupnosti stanovanja, oni još nisu počeli davati konkretne rezultate. U međuvremenu, privatne kompanije razvijaju alternativne modele kupovine i ulaganja u nekretnine na tržištu koje postaje sve zahtjevnije.
U Španiji je problem nedostatka stanova u Madridu, Barceloni i drugim većim urbanim sredinama dodatno pojačan rastom kratkoročnog turističkog najma. Platforma Habitacion.com nudi kupovinu pojedinačnih soba po cijeni do 80.000 eura, što predstavlja približno trećinu vrijednosti jednosobnog stana na sličnim lokacijama. Tokom prošle godine prodano je 200 soba, dok se na listi čekanja nalazi 32.000 zainteresovanih. Nekretnine su trenutno dostupne u sedam gradova.
Osnivač i direktor kompanije Oriol Valls ističe da njegova firma nudi rješenje za finansijski pritisak te promjene životnih okolnosti. Zvanični podaci pokazuju da su prosječne španske mjesečne plate rasle 26% u posljednjoj deceniji, dok su cijene nekretnina skočile 81%.
"Ljudi se više ne vjenčavaju, ili ako se vjenčavaju, ne dobijaju djecu… ili to čine mnogo kasnije", rekao je. "Potrebni su im mnogo manji životni prostori koji su i pristupačniji.“
Zainteresovani kupci prolaze proces procjene kompatibilnosti putem upitnika koji obuhvata pitanja o svakodnevnim navikama, poput partnerskih odnosa ili podjele kućanskih obaveza, kako bi bili povezani sa suvlasnicima ili zakupcima. Umjesto klasičnih hipoteka koriste lične kredite, a eventualna preprodaja sobe odvija se posredstvom same kompanije.
Neke od soba na sajtu za izdavanje
Na britanskom tržištu, kompanija Fairview razvila je program "Buddy Up“, kojim se prijatelji koji žele zajednički kupiti nekretninu povezuju s brokerom i advokatom. U okviru tog modela pokrivaju se pravni troškovi do 2.000 funti za kupovinu u Londonu ili okolini.
Istovremeno, banke u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji ponovo uvode hipotekarne kredite s minimalnim ili bez učešća, koji su bili gotovo nestali nakon finansijske krize 2008. godine. Iako podrazumijevaju više troškove i zahtijevaju stabilna i viša primanja, ovi krediti predstavljaju opciju za one koji nemaju dovoljno sredstava za kaparu, ali žele što prije riješiti stambeno pitanje.
U Španiji je 36-godišnji industrijski inženjer Carlos Sempere, koji trenutno iznajmljuje stan u centru Madrida gdje se cijene kreću oko milion eura, odlučio kupiti nekretninu za izdavanje na jugu zemlje putem investicione kompanije PropHero.
"Ili će mi pomoći da platim stanarinu, ili ću je prodati u budućnosti", rekao je. Za one koji ne mogu priuštiti cijelu nekretninu, PropHero nudi i udjele u stambenim zgradama za iznajmljivanje u Španiji i Irskoj po cijeni od samo 20.000 eura.
Za kupce koji nisu u mogućnosti finansirati cijelu nekretninu, PropHero omogućava ulaganje u udjele stambenih objekata za iznajmljivanje u Španiji i Irskoj, s početnom cijenom od 20.000 eura.
Konsultant za nekretnine i direktor alternativnih investicija u AIRE Partners, Patricio Palomar, ističe da teške tržišne okolnosti prisiljavaju potencijalne kupce da zanemare pravne komplikacije i troškove novih rješenja.
"Sva ova stambena rješenja pokazuju koliko ljudi postaju siromašniji", rekao je.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.