Stečajevi u Njemačkoj na vrhuncu: Svakih 20 minuta jedna firma ode u stečaj

Broj stečajeva preduzeća u Njemačkoj tokom 2025. godine dostigao je najviši nivo u posljednjih jedanaest godina. Prema podacima njemačkih sudova, evidentirano je 24.064 zahtjeva za pokretanje postupka insolventnosti kompanija, što predstavlja povećanje od 10,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ove podatke u petak je objavio Savezni statistički ured Njemačke (Destatis), naglašavajući da se time nastavlja trend rasta zabilježen prethodnih godina. Naime, broj stečajeva već je tokom 2023. i 2024. porastao za približno 22 posto godišnje.

Reakcije stručnjaka

Glavni analitičar Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) Volker Treier ocijenio je da je protekla godina bila posebno nepovoljna za privredni ambijent u zemlji.

"2025. bila je izuzetno slaba godina za njemačku privrednu lokaciju", rekao je Treier. "U prosjeku je u Njemačkoj svake 20 minuta jedno preduzeće moralo podnijeti zahtjev za stečaj."

Rast broja stečajeva povezuje se i s dvogodišnjom recesijom, koja je značajno smanjila finansijske rezerve u brojnim sektorima. Njemačka ekonomija je u prošloj godini zabilježila tek minimalan rast od 0,2 posto.

Predsjednik Udruženja stečajnih upravnika i povjerenika Njemačke (VID) Christoph Niering navodi da, uprkos rastu, trenutni broj stečajeva i dalje ostaje ispod nivoa zabilježenih tokom ranijih kriza.

"Broj insolventnosti jeste porastao, ali je i dalje znatno niži u poređenju s prethodnim kriznim periodima", kazao je Niering.

"Za poređenje, tokom finansijske i ekonomske krize 2009. godine zabilježeno je 32.687 stečajeva."

Očekivanja za naredni period

Prema procjenama stručnjaka, broj stečajeva u Njemačkoj mogao bi dodatno rasti i tokom 2026. godine. Niering navodi da se mnoge privredne grane suočavaju s ozbiljnim izazovima, među kojima su automobilska industrija i zdravstveni sektor.

"Za sada se ipak ne nazire dramatičan skok", izjavio je Niering.

On je također naglasio da stečajevi u periodima velikih ekonomskih transformacija mogu imati i funkciju tržišnog pročišćavanja.

"U većini slučajeva insolventnosti su posljedica strukturnih promjena u potrošačkom ponašanju, ali i pogrešnih poslovnih odluka kompanija", istakao je predsjednik VID-a, podsjećajući na aktuelne primjere poput robne kuće Galeria Karstadt Kaufhof.