Inflacija u Njemačkoj ponovo ubrzala: Rast cijena energije glavni razlog poskupljenja

Stopa inflacije u Njemačkoj ponovo je porasla u julu, pokazuju preliminarni podaci Saveznog zavoda za statistiku. Potrošačke cijene bile su u prosjeku 2,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u junu godišnja inflacija iznosila 2,3 posto.

Jedan od ključnih razloga za ubrzanje inflacije jeste ukidanje državnih subvencija za gorivo krajem juna. Ova mjera je tokom dva mjeseca ublažavala rast cijena na benzinskim pumpama zahvaljujući smanjenju poreza na energente, čime su cijene benzina i dizela bile niže za gotovo 17 centi po litru. Nakon isteka olakšica gorivo je ponovo poskupjelo, a dodatni pritisak na cijene izazvao je i rast vrijednosti sirove nafte usljed ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

U odnosu na juni 2026. godine, potrošačke cijene povećane su za 0,8 posto. Najizraženiji rast zabilježen je kod energenata, čije su cijene u julu bile 8,3 posto više nego godinu ranije. Za poređenje, u junu je godišnji rast cijena energije iznosio 3,4 posto, a u maju 6,6 posto.

Kod ostalih kategorija rast cijena bio je znatno umjereniji. Hrana je u julu, kao i tokom prethodna dva mjeseca, poskupjela za 0,4 posto na godišnjem nivou, dok su usluge, uključujući ugostiteljstvo i turistička putovanja, bile skuplje za 2,9 posto.

Stručnjakinja: Više kamatne stope nisu efikasno rješenje

Stručnjakinja za inflaciju dr. Silke Tober smatra da je rast inflacije prije svega posljedica ukidanja subvencija za gorivo i viših cijena sirove nafte.

"Rast inflacije u julu na 2,8 posto nije iznenađenje", istakla je Tober.

Prema njenoj ocjeni, za sada nema pokazatelja da je rast cijena energije izazvao šire poskupljenje u privredi."Kao i prethodnih mjeseci, ni podaci za juli ne ukazuju na to da je energetski šok doveo do općeg rasta cijena u ekonomiji."

Tober smatra i da dodatno povećanje kamatnih stopa nije naročito djelotvoran odgovor na ovakve poremećaje.

"Povećanje kamatnih stopa predstavlja prilično ograničen instrument za suzbijanje cjenovnih šokova", ocijenila je.

Veća inflacija smanjuje kupovnu moć građana

Rast inflacije dodatno opterećuje kućne budžete, jer kada cijene rastu brže od primanja, građani za isti iznos novca mogu kupiti manje proizvoda i usluga.

Ekonomisti procjenjuju da bi značajnije smirivanje inflacije moglo uslijediti tek kada prošlogodišnje visoke cijene energije izađu iz godišnjeg obračuna. Ipak, upozoravaju da neizvjesnost ostaje prisutna, budući da se skuplji energenti često s određenim vremenskim odmakom odražavaju i na druge sektore privrede.