Europska komisija: U narednim godinama mogući veliki gubici radnih mjesta u EU

Zemljama Europske unije u nadolazećim godinama prijeti masovni gubitak radnih mjesta zbog visokih troškova energije, restrukturiranja industrije i zelene tranzicije, upozorit će Europska komisija.

Podaci, u koje je Politico imao uvid, bit će objavljeni u proljetnom paketu Europskog semestra, dokumentu koji donosi gospodarske i političke preporuke Komisije državama članicama EU-a, a trebao bi biti predstavljen danas, 3. lipnja. Oni naglašavaju rastuću zabrinutost u Bruxellesu zbog razmjera gospodarskih izazova s kojima se suočava Unija.

"Europska konkurentnost neće se graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili financijskoj regulaciji", rekla je izvršna potpredsjednica Europske komisije za vještine Roxana Mînzatu. "Gradit će se na ljudima, vještinama koje razvijaju i prilikama koje im stvaramo kako bi u potpunosti pridonosili našim gospodarstvima i društvima."

Budući da američko-izraelski rat protiv Irana ne pokazuje znakove završetka te i dalje utječe na cijene nafte, Komisija procjenjuje da bi pritisci povezani s cijenama energije tijekom 2026. godine mogli ugroziti čak 560.000 radnih mjesta. Najizloženiji sektori su građevinarstvo, metalna industrija, kemijska industrija i promet.

Slabija gospodarska aktivnost natjerala je Komisiju da revidira svoje projekcije nezaposlenosti. Prošle jeseni Komisija je predviđala da će stopa nezaposlenosti iznositi 5,9 posto u 2026. i 5,8 posto u 2027. Sada procjenjuje da će iznositi 6 posto u obje godine.

Automobilska industrija na udaru

Komisija također očekuje da će vlade dodatno povećati zaduživanje, pri čemu će se ukupni proračunski saldo svih 27 država članica pogoršati s -3,1 posto BDP-a u 2025. na -3,5 posto u 2026. i -3,6 posto u 2027. godini.

Paket će nastojati usmjeriti pozornost na radnu snagu, uz argument da agenda konkurentnosti EU-a ne može uspjeti bez rješavanja rastućih manjkova radne snage i nedostatka vještina.

Komisija je identificirala sektore koji se suočavaju s pritiscima na zaposlenost.

U europskoj automobilskoj industriji, ključnoj za gospodarski uspjeh Njemačke, Komisija će navesti da je ugroženo 600.000 radnih mjesta dok se sektor suočava s prijelazom na vozila bez motora s unutarnjim izgaranjem i snažnom konkurencijom iz Kine.

U industriji baterija ugroženo je oko 85.000 radnih mjesta. U sektoru proizvodnje solarne opreme tržišni pritisci pogađaju gotovo 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisija ugljika mogle utjecati na dodatnih 4.500 radnih mjesta u industriji čelika.

Ove zabrinutosti odražavaju širu raspravu u Bruxellesu o tome gubi li Europa korak u strateškim industrijama u odnosu na konkurente poput Kine i Sjedinjenih Država, unatoč planovima za jačanje domaće proizvodnje.

Jačanje vještina

Istodobno, poslodavci diljem EU-a i dalje prijavljuju poteškoće u pronalasku radnika s odgovarajućim kvalifikacijama.

Prema podacima Komisije, 68 posto srednje velikih poduzeća prijavilo je manjak potrebnih vještina 2023. Do 2024. čak 77 posto tvrtki navelo je da nedostatak radne snage i vještina predstavlja prepreku ulaganjima.

Ti nalazi dodatno potvrđuju središnju poruku ovog paketa Europskog semestra: gospodarska otpornost sve više ovisi o ulaganjima u ljudski kapital.

Po prvi put preporuke EU-a koje prate paket uključivat će poseban naglasak na obrazovanje, strukovno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, STEM vještine i prekvalifikacije, stavljajući ih u središte okvira gospodarskog upravljanja EU-a.

"Ulaganje u ljude najjača je europska strategija konkurentnosti i temelj Unije koja može biti inovativnija, konkurentnija i otpornija na svaki izazov", rekla je Mînzatu. "To je ono što se mijenja ovim Europskim semestrom: ljudski kapital sada se tretira kao ključni pokretač konkurentnosti, uz preporuke prilagođene svakoj državi članici."

Izazovi na tržištu rada navedeni u dokumentu nadilaze same gubitke radnih mjesta.

Komisija će upozoriti da bi kućanstva s nižim prihodima mogla snositi nerazmjerno velik teret viših cijena goriva za prijevoz, što bi ih moglo stajati dodatnih 1,4 posto njihovih prihoda.

Također će istaknuti trajne nejednakosti na tržištu rada, navodeći da su građani izvan EU-a znatno češće prekvalificirani za poslove koje obavljaju u odnosu na domaće radnike.

Bruxelles će također upozoriti na kvalitetu radnih mjesta, navodeći da je svaki peti radnik zarobljen u slabo plaćenim poslovima u sektorima s niskim rastom produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava s rizikom od siromaštva unatoč zaposlenju.

U takvom kontekstu Komisija će paketom potaknuti države članice na reforme usmjerene na razvoj vještina, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i jačanje sustava socijalne zaštite.

U sklopu paketa koji će biti predstavljen u srijedu, Bruxelles će također upozoriti na stanje javnih financija u Bugarskoj nakon analize njezine proračunske politike. Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija prošle su sličnu provjeru, ali su zasad prošle ocjenu Komisije bez posljedica.