Mogućnost ograničavanja određenih glasačkih prava budućih članica Europske unije te uvođenje dodatnih mehanizama za zaštitu vladavine prava trebala bi biti predmet ozbiljne rasprave unutar bloka, navodi se u zajedničkom dokumentu pet država članica u koji je Reuters imao uvid.
U trenutku kada Crna Gora planira pristupiti EU do 2028. godine, dok Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje ubrzati svoje pregovore o članstvu, među europskim vladama sve se više razgovara o tome treba li prilagoditi postojeća pravila proširenja.
Prema navodima Reutersa, dio država zagovara uspostavljanje snažnijih zaštitnih instrumenata za buduće članice, a jedan od razloga za takve prijedloge jeste zabrinutost zbog demokratskog nazadovanja koje je posljednjih godina zabilježeno u Mađarskoj tokom mandata premijera Viktora Orbána.
Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg u zajedničkom dokumentu predlažu da budući pristupni sporazumi sadrže dodatne mehanizme nadzora, kao i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila poduzimanje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u oblastima poput demokratije, slobode medija i vladavine prava.
"EU bi trebao imao dubinsku raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, a osobito (u pitanjima) gdje je potrebno jednoglasje", navodi se u dokumentu. Kao oblasti u kojima je trenutno potreban konsenzus svih članica izdvojene su politika proširenja, vanjska politika i budžet Unije.
Istovremeno, Kipar, koji trenutno predsjedava Vijećem Europske unije, saopćio je prošle sedmice da je započeo pripreme za formalno otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom o prvom klasteru pregovaračkih poglavlja, koji se odnosi na vladavinu prava i demokratske standarde.
"Ukrajini je mjesto u EU-u. Svih šest klastera treba otvoriti bez odgode. NATO mora ostati na stolu kao najsnažnije sigurnosno jamstvo", pouručio je estonski premijer Kristen Michal putem društvene platforme X nakonsastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u utorak u Tallinnu.
