Benzin i dizel sve skuplji: Europa subvencijama pokušava ublažiti posljedice

Rast cijena benzina i dizela, izazvan poremećajima na globalnom energetskom tržištu, ponovo je natjerao europske vlade da posegnu za subvencijama, poreznim olakšicama i drugim mjerama kojima pokušavaju ublažiti troškove za građane i privredu.

Pritisak na cijene energenata dodatno su pojačali sukobi na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, zbog čega je više zemalja tokom 2026. godine počelo uvoditi nove oblike pomoći ili produžavati ranije mjere.

Podaci OECD-a pokazuju da se vlade odlučuju za različite modele intervencije – od smanjenja poreza i direktnog ograničavanja cijena do ciljane pomoći domaćinstvima i sektorima koji su posebno izloženi rastu troškova energije.

Od jeftinijeg prijevoza do poreznih intervencija

Mjere se značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Litvanija je, između ostalog, prepolovila cijene domaćih željezničkih karata u određenom periodu, dok su druge države pomoć usmjeravale direktno prema građanima, poljoprivrednicima i kompanijama pogođenim rastom cijena goriva.

Italija je, istovremeno, prilagođavala energetsku politiku kako bi povećala sigurnost snabdijevanja, dok su u pojedinim europskim zemljama pokrenute rasprave o dodatnom oporezivanju visokih profita energetskih kompanija i trgovaca gorivom.

Nizozemska je dio mjera usmjerila na energetsku efikasnost domaćinstava, dok Poljska spada među zemlje koje su tokom ovogodišnjeg energetskog udara koristile šire intervencije u cijenama i porezima. OECD navodi da su se upravo Poljska, Austrija, Estonija i Slovačka u većoj mjeri okrenule univerzalnim mjerama poput ograničenja cijena i smanjenja poreza na gorivo.

Milijarde eura za ublažavanje energetskog udara

Europska komisija je još u proljeće procijenila da vrijednost budžetskih mjera koje su države članice do početka maja najavile radi ublažavanja posljedica visokih cijena energije iznosi oko 14,5 milijardi eura. Kada bi tadašnje mjere bile produžene do kraja godine, njihov ukupni fiskalni trošak mogao bi porasti na 38,6 milijardi eura.

Francuska pomoć uglavnom usmjerava prema posebno pogođenim kategorijama građana i privrede, dok Njemačka koristi smanjenje energetskih poreza na benzin i dizel. OECD procjenjuje da njemačko dvomjesečno smanjenje poreza na gorivo donosi oko 1,8 milijardi dolara rasterećenja.

Španija je također nastavila primjenjivati kombinaciju poreznih olakšica, transfera i pomoći pojedinim sektorima. Paket mjera koji OECD navodi za ovu zemlju vrijedan je približno 5,7 milijardi dolara.

Europa snažno zavisi od uvoza energenata

Poseban problem za Europsku uniju predstavlja velika zavisnost od uvoza nafte i prirodnog plina, zbog čega se poremećaji na međunarodnom tržištu brzo prenose na cijene goriva, proizvodnje i transporta.

Zbog novog energetskog udara države članice pokušavaju istovremeno zaštititi kupovnu moć stanovništva i konkurentnost kompanija, ali OECD upozorava da široke intervencije, poput smanjenja poreza na gorivo i direktnog ograničavanja cijena, mogu predstavljati značajan teret za javne finansije ako ostanu na snazi duže vrijeme. Ciljana pomoć ranjivim domaćinstvima i posebno pogođenim sektorima fiskalno je održivija, ali je u praksi dosad korištena rjeđe.

Pored nacionalnih mjera, dio odgovora na krizu uključuje i korištenje strateških rezervi nafte. Ranije koordinirano oslobađanje 400 miliona barela iz rezervi zemalja članica Međunarodne agencije za energiju pomoglo je povećanju ponude na tržištu, dok se među europskim državama i dalje razgovara o mogućim dodatnim intervencijama ukoliko energetski pritisci potraju.